FILMSKA PROJEKCIJA SA PROMOCIJE KNJIGE STRAŽARNI LOPOV (VIDEO)

Filmska projekcije sa promocije knjige "Stražarni lopov" i albuma "Hodam, gledam, prolazim" Stražarnog lopov i dobrih ljudi

Močvara - Zagreb - 04/06/2025 

Film je sastavljen od kadrova iz  dokumentarno–igrano–animiranog filma u nastanku, baziranog na pričama i likovima  iz knjige Gorana Polaka „Stražarni lopov“. 

Režija i scenarij: Baričević Miljenko Moljac & Goran Polak

Muzika: Stražarni lopov i dobri ljudi

Jedan tren između života i smrti 

glas: Darko Begić Bara, tekst: Goran Polak

Krila

 saksofon: Damir Prica Kafka Capri

Izgubljena besmrtnost 

glas: Saša Radusin / sint: Darko Kordovan / psaltir: Miro Labus Labe / gitara: Tin Polak /

bas, ritam mašina, zvučna kulisa, muzika, tekst: Goran Polak

STRAŽARNI LOPOV

LJETO u MSU 2025.

LJETO u MSU 2025.

multimedijski program u MSU

5 u 1!

ROCK KONCERTI - IZLOŽBA - PLES - FILM - KAZALIŠTE

Ljeto u MSU jedno je od središnjih kulturnih i umjetničkih događanja tokom ljetnih mjeseci u Zagrebu. ali i u Hrvatskoj. Program donosi presjek aktualnih događanja, ali i najnovijih umjetničkih otkrića na multidisciplinarnoj umjetničkoj sceni, kako kad se radi o sceni grada Zagreba, tako i Hrvatske, ali i regije.

Ove godine pripremljen je do sada najbogatiji multimedijski program - svjetski poznati i priznati festival Animafest, sjajne nagrađivane  plesačice Antisezone, legendarni performer - leader kultne kazališne skupine KUGLA GLUMIŠTE sada KUGLE- INDOŠ zajedno s Tanjom Vrvilo sa svojom novom predstavom KUĆA EKSTREMNOG MUZIČKOG KAZALIŠTA Šahtofonija Biće je Biće u kojoj u živo nastupa i neponovljivi avangardni bend iz 80-ih TROBECOVE KRUŠNE PEĆI te vrhunski regionalni bendovi - poput odličnih zagrebačkih pop grupa NIPPLEPEOPLE I SVEMIRKO, legendarnih ljubimaca zagrebačke  rock scene  OBOJENI PROGRAM iz Novog Sada te kultnog Beograđanina NIKOLE VRANJKOVIĆA s odličnim pratećim bendom, svi  predvođeni mega rap zvijezdom, Splićaninom VOJKOM V.- uvjereni smo privući će veliku, do sada najveću pažnju medija, kritike i publike.

Kroz spoj glazbe, izložbe, filma, plesa i kazališta program „Ljeto u MSU“ nastoji se približiti pojmu Gesamtkunstwerka, potpunog umjetničkog doživljaja koji proizlazi iz suradnje različitih formi umjetnosti, a koji će omogućiti približavanje suvremene umjetnosti i pop kulture što široj publici.

MultImedijski program „Ljeto u MSU“, sukladno multimedijalnom konceptu 5 u 1, već 11 godina sastoji se od izložbe, plesnih izvedbi, projekcija filmova, kazališta i koncerata.

Program koncerata na platou MSU kod tobogana sastoji se od koncerata ponajboljih rock i art bendova regije petkom tijekom lipnja i srpnja 2025. Izbor autora temeljen je kako na raznolikosti njihovih umjetničkih izričaja i medija koje prilikom stvaranja koriste (zvuk, slika, novi mediji, tijelo i pokret), tako i na uvrštavanju autora različitih dobnih skupina u program.

Line up 12.Ljeta u MSU, slažu se mnogi, jedan je od najboljih i najatraktivnijih posljednjih nekoliko godina. Uvažavajući temeljne postavke naše koncepcije - kvalitetu, aktualnost, perjanice regionalnog rocka, poetiku koja korespondira sa senzibilitetom suvremenog arta i poslanjem MSU, uspjeli smo ponovo sastaviti team respektabilnih imena regionalnog art/indie rocka i nadamo se još jednom potvrditi da je Ljeto u MSU kontinuirano kvalitetni multimedijalni festival i pop kulturni brend u regiji, a i šire.

1. Koncerti - plato MSU kod tobogana

Za 2025.godinu u jednom od najljepših otvorenih, a natkrivenih prostora u zemlji i regiji, predviđen je miks- od onih koji još nisu nastupali na LJETU U MSU- ponajboljih bendova regije i to kako predstavnika starije tako i nove generacije najsnažnijih pojavnosti u rocku kojima je svojstven art i/ili dodirne točke pop kulture i suvremenog arta u njihovoj poetici.

SVEMIRKO - 6. 6. - Zagreb - jedan od ponajbojlih hrvatskih bendova zadnjeg desetljeća

VOJKO V. - 13. 6. - Split - najbolji domaći hip hop autor zadnjih nekoliko godina

NIKOLA VRANJKOVIĆ - 20. 6. – Beograd - trenutačno najsnažniji rock autor u Srbiji i jedan od u regiji

OBOJENI PROGRAM - 27.6. - Novi Sad - legendarni novosadski bend s kraja osamdesetih, ponovo vrlo aktivan

DJECA! Zagreb i MRFY - 4. 7. - Ljubljana - najbolji novi slovenski indie rock bend

NIPPLEPEOPLE - 11. 7. - Zagreb – najintrigantniji art pop na domaćoj sceni  

2. Izložba - Andreja Kulunčić: Činiti svijet boljim mjestom

Andreja Kulunčić: Činiti svijet boljim mjestom

MSU Zagreb, 15. 5. - 12. 10. 2025.

Vizualna umjetnica Andreja Kulunčić, čiji je rad jedan od ključnih opusa društveno angažirane umjetničke prakse u Hrvatskoj, prvi se put predstavlja samostalnom i cjelovitom izložbom koja donosi presjek njezinog stvaralaštva od 90-ih godina 20. stoljeća do danas. Podloga je izložbe istraživanje i analiza potencijala suvremene društveno angažirane vizualne umjetničke prakse u mijenjanju zatečene društvene situacije, odnosno tvrdnje autorice kako društveno angažirana umjetnost svojim djelovanjem čini svijet boljim mjestom. U svojoj umjetničkoj praksi Andreja Kulunčić ukazuje na društvene nepravde – identificira ih, istražuje njihove uzroke i propituje moguće načine otpora. Njezina umjetnost nije samo refleksija stvarnosti, već i alat za promjenu, potičući publiku na kritičko razmišljanje i aktivno sudjelovanje.

Postav izložbe strukturiran je u pet tematskih cjelina: feminizam, trauma, migracija, samoorganizacija i strukturalna analiza umjetničine metodologije. Kroz ove cjeline prezentira se novi rad temeljen na kustoskim istraživanjima autoričina stvaralaštva te preispitivanju funkcije i forme samostalne (retrospektivne) muzejske izložbe kao društvenog agensa – pokretača i inicijatora promjena.

Andreja Kulunčić u svojim radovima propituje različite aspekte društvenih odnosa i društvene prakse, zanimajući se za društveno angažirane teme, suočavanje s različitim publikama i suradnju na kolektivnim projektima. Uspostavlja vlastite interdisciplinarne mreže, doživljavajući umjetnički rad kao istraživanje, proces suradnje i samoorganizacije. Njezin rad je predstavljen na značajnim međunarodnim izložbama: Documenta11 (Kassel), Manifesta4 (Frankfurt), 8. Istanbul Biennial (Istanbul), Liverpool Biennial04 (Liverpool), 10. Trijenale Indije (New Delhi). Na skupnim izložbama u muzejima: Whitney Museum of American Art (New York), PS1 (New York), Palais de Tokyo (Pariz) i dr. Na samostalnim izložbama: MUAC (Mexico City), Jorge Vargas (Manila), Moderna galerija (Podgorica), MMSU (Rijeka), Salon MSU (Beograd), MADRE (Napulj) i dr. Predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

http://www.andreja.info/

Kustosica izložbe: Martina Munivrana

Autorice koncepta: Andreja Kulunčić i Martina Munivrana

Kustoska istraživanja i suradnja: Irena Bekić (Hrvatska), Amanda de la Garza Mata

(Meksiko), Anca Verona Mihulet (Rumunjska / Južna Koreja) i Katharina Schlieben

(Njemačka)

Dizajner: Dejan Dragosavac Ruta

Arhitektura izložbe: Antun Sevšek i Damir Gamulin

Koordinacija radionica i diskurzivnog programa: Renata Filčić

Produkcija: Morana Matković

3. Animafest - 6. 6. 2025. - dvorana Gorgona

Već više od pola stoljeća svakog lipnja Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb pretvara u svjetsku prijestolnicu animacije. Osnovan zahvaljujući globalnom ugledu Zagrebačke škole crtanog filma 1972. godine, Animafest je jedan od najvažnijih i drugi najstariji festival animacije na svijetu, a njegov se pobjednik direktno kvalificira za nagradu Oscar. Ovogodišnje izdanje festivala održatće se od 2. do 7.lipnja i publici donijeti više od 350 animiranih filmova iz cijelog svijeta. Festival će se odvijati na brojnim lokacijama – u Studentskom centru, kinu Kinoteka, KIC-u, Kleti i zagrebačkim kulturnim centrima, a dio bogatog programa održat će se i u Muzeju suvremene umjetnosti. Dvorana Gorgona ugostit će projekcije natjecanja dugometražnog filma i tematskog programa čiju okosnicu čine filmovi koji obrađuju aktualne teme poput rata, migracija, ljudskih prava i drugih društveno relevantnih pitanja. Publiku će sigurno privući i fokus program na korejsku animaciju, a posebne animacijske poslastice festival sprema za još jedno filmsko gostovanje u program Ljeta u MSU.

4. Filmske projekcije - 20. 6., 4. 7. i 11. 7. - dvorana GORGONA

Kao i svake godine filmski program bit će skup najboljih filmova godine odnosno sezone 2024./25. MSU kina. Program će se odvijati u dvorani Gorgona MSU-a.

20. 6. - SUPSTANCA (TheSubstance), psihološki triler s elementima tjelesnog horora, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, SAD, 140′, 2024, red. CoralieFargeat, gl. Demi Moore, Dennis Quaid, Margaret Qualley

Riječ je o nadahnutoj, zabavnoj i grotesknoj satiri na suvremeni Hollywood i način na koji se u njemu tretiraju žene. Kritika je hvalila hrabar, autoironičan nastup Demi Moore u naslovnoj ulozi, kao i Fargeatinu zaigranu režiju i nepogrešivi osjećaj za grotesku i crni humor. Supstanca je također bila i jedan od favorita za Zlatnu palmu, a naposljetku je nagrađena za najbolji scenarij. Film je nominiran za 5 Oscara. Ovaj izrazito hvaljeni film kritika naziva „instantnim klasikom“, „potpuno veličanstvenim“ i „feminističkom satirom suvremenog Hollywooda u kojem Demi Moore trijumfalno iznosi ulogu života“, a donosi fascinantan i brutalan sukob dviju zvijezda, negdašnje i sadašnje dive, otkriva svu patetiku sjajnog holivudskog nisko-moralnog a visoko-lažnog života i bivanja.

4. 7. - ANORA, romantična komedija, SAD, 139′, 2024, red. Sean Baker, gl. Mikey Madison, Mark Eydelshteyn, Yura Borisov Film nominiran za 6 nagrada Oscar donosi priču o Anori,seksualnoj radnici iz Brooklyna, čiji se život potpuno mijenja nakon što upozna mladog sina ruskog oligarha, za kojeg se vjenčava. No nakon štovijest o njihovom vjenčanju stigne u Rusiju, mladoženjini roditelji krenut će na put u SAD ne bi li poništili njihov brak. Anora je Zlatnom palmom nagrađeni film Seana Bakera, redatelja koji se omilio I kritici I publici zahvaljujući svojoj vještini nekonvencionalnog pripovijedanja priča o društvenim marginalcima, kao što su Tangerine (2015), Projekt Florida (2017) i Crvenaraketa (2021).

11. 7. IZAZIVAČI (Challengers), romantična sportska drama, Italija, SAD, 131', 2024, red. Luca Guadagnino, gl. Zendaya, JoshO'Connor, Mike Faist Redatelj Luca Guadagnino (Call Me byYour Name, Suspiria, Rasprskavanje) na veliki se ekran vraća Izazivačima, kombinacijom romantične i sportske drame u kojoj je još jednom demonstrirao svoje umijeće istraživanja kompleksnih emocionalnih odnosa. Tashi je nekada bila vrhunska tenisačica, a danas radi kao profesionalna trenerica, koja je od svojega supruga Arta napravila teniskog šampiona. Nova prilika ukazat će se kada im u živote uđe Patrick, bivši Tashin dečko i Artov nekadašnji najbolji prijatelj, s kojim oboje imaju kompliciranu povijest. No s obzirom na to da je Tashi poznata po svom beskompromisnom pristupu privatnom i profesionalnom životu, ambicije i ljubav, prošlost i sadašnjost uskoro će se početi ukrštavati na neočekivane načine.

5. Kazalište - Grupa KUGLA - 13. 6. dvorana GORGONA

Šahtofonija: „Biće je biće.....“

DB INDOŠ KUĆA EKSTREMNOG MUZIČKOG KAZALIŠTA

Šahtofonija Biće je Biće

Autori: Damir Bartol Indoš& Tanja Vrvilo

Izvode: DB Indoš, Tanja Vrvilo, Maruška Aras, Darko Begić, Eva Badanjak (Žen) &Trobecovekrušnepeći: Darko Begić (vokal), Ivan Vinski (gitara), Mario Barišin (bass), Gordan Dorvak (bubnjevi), Glazba: Trobecovekrušnepeći

Šahtofonskainstalacijai partiture: DB Indoš

Zvuk: Jasmin Dasović

Svjetlo: Andrija Santro

Nadzorni video: Maxime Weinmann

Šahtofonija ekstremnog muzičkog kazališta pod naslovom Biće je Biće nadahnjuje se elejskom Filozofijom svijeta jednog Bića, ne mijenjajuće i neuništive kugle. Nastavljajući umjetničku suradnju saTrobecovim krušnim pećima, intenziviramo novi sonični dijalogizam sa zvucima električne i bas gitare, bubnjeva, nepjevnog pjevanja, u srazu sa šahtofonskim instrumentarijem, koristeći elemente noisea, avanti post rocka, miksajućiih s različitim modelima i konkretnim efektima šahtofona,stvarajući jedno mnoštvo miksodelija, psihodelija miksa. Biće je radioaktivna, puna lopta koje se ne kreće, biće nije energija koja je nastala, niti energija koja će nestati, biće je jedva čujno pucketavo radioaktivno disanje. Biće je biće implozije- eksplozije i vrijedi za primjer doživljaja poetske Psihodahije onoga bića koje ga čine više suglasnika i jedan samoglasnik, jednoga ili više udisaja, neprekinutog dahovanja. Na djelu je velika organska pobuna bića preko tijela sa organom glasa koji nisu ono organsko tijelo i onaj glas govoreći teističko – ateistički Artaudov manifest "Mrzimi prezirem kao kukavičko svako ono biće...." postajući mračan ep o suglasnicima Ž:: Ć:: K:: M:: i samoglasniku A:: trgajući fonetsku strukturu i dahujući svaki mogući karakter njegove epskosti. Artikuliramo viziju kuće ekstremno muzičkog kazališta u kojem je gesta važnija od jezika, udisaja i od izdisaja, oblikujemo poeziju u prostoru kao univerzalnom sustavu znakova i Naglašavamo potrebu za proširenjem jezika, proširenim plućima, njihovom pozitivnom dezintegracijom. Izlazimo u polje neomeđenih umjetničkih rubova reducirajući jezik na njegove konstitutivne elemente, ritmički ga psihodahizirajući kroz niz nosećih suglasnika i jedan noseći samoglasnik, kroz jedno nepregledno mnoštvo dahovanja bića iznova ga integrirajući u novo izmišljeno biće je biće.

6. Ples – ANTISEZONA 27. 6. - dvorana Gorgona

NAM ChoreoLab

KAO ŠTO SU RIME S NE

Koncipiran i kreiran od strane NAM ChoreoLaba, Kao što su rime s ne kroz formu predstave-eseja istražuje izvedbe nesvrstanosti i nesvrstane koreografije. NAM ChoreoLab je modularni koreografsko-istraživački projekt koji se bavi povijesnim i osobnim nasljeđima – „danima buduće prošlosti” – Pokreta nesvrstanih, njegovim odbacivanjem hladnoratovske bipolarnosti osporavanjem (neo)imperijalizma i (neo)kolonijalizma, kroz intersekcijski okret – presjek tijela, rase, spola, klase, naroda, aktiviranjem spekulativnog stiha, spektralnog videa, razglobljenog plesa, koreografiranog razgovora, dispozitiva sabiranja i arhive gesti za budućnost. NAM ChoreoLab osmislio je i razvija kustoski tim projekta (Non) Aligned Movements (2021.) (putem Nomad Dance Academy): koreografkinje i izvođačice Sonja Pregrad (Hrvatska), Ana Dubljević (Srbija) i Viktorija Ilioska (Sjeverna Makedonija) te nezavisni istraživač i izvođač Dražen Dragojević (Slovenija). One se svrstavaju na presjeku (kvir) feminističkih dramaturgija, kontekstualiziranih somatskih praksi, koreografskih subjekata, spekulativne i performativne teorije, arhiva i sjećanja, dekolonijalnog historicizma i futurizma kako bi ponovno procijenile – i ponovno svrstale – nesvrstanost (zajedno s ‘singularnošću’ socijalističke Jugoslavije) za suvremene publike, vladavine, zajednice putem koreografske instalacije susrećući intermedijsku arhivu susrećući esejističku izvedbu.

LJETO u MSU team:

Urednik programa: Branko Kostelnik, autor koncepta Ljeto u MSU i producent

Izložba: kustosica Martina Munivrana

Autori predstave: Damir Bartol Indoš&Tanja Vrvilo

Urednice plesnog programa : Silvia Marchig, Sonja Pregrad, Iva Nerina Sibila, Tea

Kantoci

Asistentica producenta i koordinatorica plesnog programa: Miranda Herceg

Urednik filmskog programa: Zlatko Vidačković

Marketing: Andrea Barberić Lukić

PR: Ivan Salečić i Jasna Mihalić

Kontakt za medije: media@msu.hr

Prodaja ulaznica preko Eventima i na blagajni MSU

Požurite, jer je broj ulaznica ograničen!

NEVEN I ĆUĆA

(FOTO: PETRA OREČ)

NEVEN

PRIČA IZ KNJIGE "STRAŽARNI LOPOV"

– Nevena Mijača znaš? – upitala me Ćuća na sprovodu Maje Milčec kad je vidjela da stojim sam sa strane te me primila ispod ruke i privukla k sebi.

– Da, znamo se. – preduhitrio me odgovorom Neven i pružio mi ruku u znak pozdrava. Dugo se nismo vidjeli i ostao sam pomalo zatečen time što je vidno omršavio. Znao sam da je teško bolestan, no nije mi izgledao bolesno. Baš suprotno. Činio mi se poput maratonca, žilavog, snažnog i stamenog.

– Naravno da se znamo. – odgovorio sam i ja Ćući nakon što smo se rukovali. Obred samo što nije bio započeo, pa smo dalje stajali šutke. Zatvorio sam oči ispod tamnih sunčanih naočala. Misli su mi prhnule. Daleko. U osvit osamdesetih.

Veljo i ja, Saša i njene prijateljice, umjesto u školskoj klupi, na stepenicama Džamije, na Trgu žrtava fašizma, iz dokonosti zagledani u procvale magnolije. Dugokosi klinac u društvu predivne djevojke, po svemu sudeći njegove, sjeda par metara od nas, iz platnene futrole vadi akustičnu gitaru, rutinski je uštimava i lagano počinje prebirati po njoj. Nije nam trebalo dugo da se upoznamo. Bio je to Neven. Svi smo posjedali oko njega i slušali ga.

– Što to sviraš? – zanimalo me.

– Bob Dylana. – odgovorio mi je Neven.

– On ti svira samo njega. Zna odsvirati sve njegove pjesme. – rekla je njegova djevojka s osmijehom na licu. Neven se na to samo nasmiješio i potvrdno mi kimnuo glavom.

– Kako si to sve uspio popamtiti? Vidio sam u rock enciklopediji da je snimio dvadesetak ploča.

– Kad nešto stvarno voliš, nije teško. – bio je odgovor. 

– Moš mislit kak zna sve Dylanove pjesme. Nema šanse. – gunđao je Veljo kad smo se kasnije Ulicom socijalističke revolucije vozili tramvajem prema Borongaju.

– Zašto ne? Pa i ja znam sve pjesme Doorsa. – prokomentirao sam njegovu sumnju.

– Da, al Doorsi nemaju dvadeset ploča i tekstove ko knjige. – samouvjereno je ustvrdio Veljo.

Ne bi Veljo bio Veljo da mi nije pokušao dokazati da je u pravu. Njegova starija sestra Sanda imala je par Dylanovih ploča, pa ju je pitao koje su pjesme na tim pločama najmanje poznate. Zapisao ih je na cedulju te je spremio u novčanik. Kako smo se s Nevenom često nalazili na Džamiji i on je uvijek svirao, prvom prilikom Veljo je zatražio da odsvira jednu od Dylanovih pjesama s ceduljice iz novčanika. Nakon što ju je Neven odsvirao, zatražio je drugu. Pa kad je i nju znao odsvirati, tražio je treću. Na kraju je nevoljko prihvatio činjenicu da Neven fakat zna sve Dylanove pjesme.

– Jesi ti doma preslušao sve te pjesme sa svoje ceduljice? – pitao sam Velju kad smo ostali sami.

– Naravno da nisam. Ko bi slušao dosadnog Dylana. – začudio se Veljo što ga to uopće pitam.

– Pa kak onda znaš jel ti Neven odsvirao pjesme koje si ga tražio. Možda ti se sad doma smije. – zajebavao sam ga.

– Ma jebo Bob i njega i tebe. – popizdio je Veljo.

Zadnji put kad sam slušao Nevena na Džamiji, uz gitaru je svirao usnu harmoniku. Poput Dylana, naravno. Poslije smo Veljo i ja iz ne znam više kojeg razloga prestali dolaziti tamo, pa se i naš kontakt s njim od tada sveo samo na slučajne susrete i „bok” u prolazu. 

Nemalo sam se iznenadio kad sam vidio da Neven nastupa s gitaristom Vedranom Božićem i cover grupom Telefon Blues Band, koja se u početku zvala samo Telefon. Ipak smo mi bili klinci za tu ekipu. Pa Vedran je zasvirao s Hendrixom u hotelskoj sobi dok smo Neven i ja još bili u vrtiću. No nimalo me nije iznenadilo što je Neven u tom glazbenom svijetu uspio pronaći svoje mjesto jer još se na Džamiji kužilo da, uz to što je vrhunski glazbenik, ima ono nešto što je potrebno za to. Bilo mi je baš drago zbog njega. Svojom skromnošću zaslužio je sve pozitivne stvari koje su mu se tada događale jer je iskreno i svim srcem bio posvećen muzici. 

Nevenovi i moji putovi nakratko su se ponovno isprepleli tek u ranim devedesetima na Ruby Tuesday večerima u Saloonu, na kojima je njegov Telefon Blues Band bio kućni bend. Imao sam VIP Ruby Tuesday iskaznicu jer sam i ja na tim večerima znao nastupiti s grupama Sunshine Inn i Yola Yola, pa sam često tamo svraćao, ponekad samo na piće prije nego što bih produžio šumom do Jabuke. Neven je tada već bio na glasu kao naš najpoznatiji i najcjenjeniji usni harmonikaš. Za svoje sviranje usne harmonike dobio je brojne nagrade. Svirao je s najvećim imenima na našoj sceni, poput Arsena i Josipe Lisac. Od nekoga sam čuo i da je u Parizu svirao s čuvenim Benom E. Kingom. S Telefon Blues Bandom, nerijetko za tu priliku pojačanim nekim poznatim gostima, pojavljivao se u mnogobrojnim televizijskim emisijama. No sva ta slava nimalo ga nije promijenila. I dalje je bio onaj jednostavni klinac s Džamije zaljubljen u muziku.

NEVEN MIJAĆ

Nakon što smo ispratili Maju do njezina oca, Neven je rekao da on mora odmah poći, a Ćuća i ja smo s njenim prijateljima otišli u obližnju gostionicu.

– Jel znaš da je Neven teško bolestan? – upitala me Ćuća kad smo se svi smjestili oko nekoliko spojenih stolova.

– Znam. Jel znaš kako mu je? Drži li to pod kontrolom?

– A što da ti kažem, nije dobro. Doktori su mu rekli da bi morao na operaciju pa nakon toga na kemoterapiju.

– Pa što već nije otišao? – začudio sam se.

– Odbio ih je.

– Kako? 

– Pitao je hoće moći nakon operacije svirati usnu harmoniku i pjevati, rekli su mu da na to može zaboraviti, pa je odbio operaciju i otišao kući. Život bez glazbe mu nije opcija. Bez obzira na sve, odlučio je da će svirati do samoga kraja. – ispričala mi je vidno tužna Ćuća.

Tako je i bilo. Neven je svirao još oko godinu dana i otišao. Tri godine poslije njega k istoj svjetlosti zaputila se i Ćuća.

JASENKA VUKELIĆ ĆUĆA 1960. – 2019.

(FOTO: ALEN JAKOVINA)

PJESMA ZA ĆUĆU

Kada otvorim oči, nestaju gradovi,

istope se ulice, život proguta san.

Kroz zatvoren prozor u centru Zagreba

duša se uzdigla i izletjela van.

Kad kroz srce protutnje osmjesi,

često tuga od njih napravi muk.

U ateljeu, u potkrovlju u Ilici,

oko slika treperi blagi nestvaran zvuk.

Hodam, gledam, prolazim.

Hodam, gledam, prolazim.

Hodam, gledam, prolazim.

Kada otvorim oči, pojave se tragovi.

Male stope u pijesku iscrtavaju put.

Major Tom je namignuo i raširio ruke.

Neobična svjetlost se vrti u krug.

 

Darko Rundek - glas

Miro Labus Labe - gitara, bendžo

Stanko Kovačić - violončelo

Siniša Banović - bubnjevi

Mario Barišin Bara - prateći glas

Goran Polak - bas, zvučna kulisa, tekst /muzika

STRAŽARNI LOPOV

PANKRTI - 45 GODINA ALBUMA DOLGCAJT - INTERVJU

 

PANKRTI

45 GODINA ALBUMA DOLGCAJT

STRAŽARNI LOPOV

BACHRACH & KRIŠTOFIĆ: DORIAN GRAY

BACHRACH & KRIŠTOFIĆ: DORIAN GRAY 

Naslovnica press materijala koji je 1982. godine bio prilog uz demo snimke.

HVALA JADRANKU MLINARIĆU NA FOTOGRAFIJI

STRAŽARNI LOPOV

I LJUBLJANA JE HLADAN GRAD

 

Muzej punk kulture Ljubljana predstavlja:

I LJUBLJANA JE HLADAN GRAD

MSU Zagreb, dvorana GORGONA, 8. listopada 2024. godine, 19:00 sati

U sklopu suradnje s Muzejom suvremene umjetnosti (MSU) u Zagrebu, Muzej punk kulture iz Ljubljane donosi poseban kulturni događaj posvećen slovenskoj punk sceni 1980-ih, jednoj od najvažnijih u bivšoj Jugoslaviji. Ovaj događaj pruža jedinstvenu priliku da se proživi atmosfera jedne od najburnijih i najkreativnijih glazbenih era, koja je oblikovala ne samo slovensku, već i jugoslavensku i europsku rock'n'roll povijest.

Glavna zvijezda večeri bit će Esad Babačić, poznati slovenski književnik, pjesnik i frontman kultne punk grupe Via Ofenziva, koji će izvesti izbor stihova iz zbirke "Antologija slovenske punk poezije: ZAMENITE MI GLAVO". Ova antologija, koja je postala ključni dokument punk poezije, okuplja najznačajnije tekstove iz tog razdoblja, otkrivajući buntovnički duh i snažnu političku i društvenu kritiku koja je obilježila punk scenu. Recital će pratiti glazbeni kolektiv Revolucija volkov, čiji zvuk nosi autentičnu energiju punk pokreta, a večer će dodatno obogatiti video i foto projekcije iz arhiva Muzeja punk kulture.

Dio večeri bit će izložba 13 portreta jednog od najvažnijih slovenskih fotografa i kroničara punk scene, Jožeta Suhadolnika. Njegove fotografije, koje dokumentiraju esenciju slovenskog punka, bilježe žestoku energiju i buntovnički duh tadašnje scene. Suhadolnikovi portreti donose autentične trenutke ključnih glazbenih događaja i lica koja su definirala slovenski punk. 

Događaj u Zagrebu najavljuje veliko otvorenje Muzeja punk kulture u Ljubljani, planirano za proljeće iduće godine. Muzej će biti smješten na Kodeljevom, mjestu koje nosi duboku simboliku za slovensku punk scenu. Upravo je tu, 1978. godine, legendarna grupa Pankrti, pioniri slovenskog i jugoslavenskog punka, stvarala svoje prve hitove, uključujući čuveni album Dolgčajt. Kodeljevo je, zajedno sa Šiškom, srce ljubljanskog punka, pa je prirodno da će Muzej punk kulture biti smješten upravo u nekadašnjoj sakralnoj kapelici Jelovšek, koja če bit  transformirana u umjetnički prostor posvećen alternativnoj kulturi.

Muzej će kroz stalnu postavu, povremene izložbe i multimedijalne prezentacije prikazivati raznovrsne aspekte punk pokreta, uključujući glazbu, vizualnu umjetnost, poeziju i književnost. Ovaj muzej postat će centar koji slavi nasljeđe punk subkulture, ne samo u Sloveniji, nego i na prostoru cijele bivše Jugoslavije, otkrivajući kako je taj pokret, iako započet u Londonu, pronašao svoj jedinstveni izražaj u srcima Ljubljane, Zagreba, Rijeke, Beograda i drugih gradova.

Događaj u MSU Zagreb posebno naglašava povezanost slovenskog i hrvatskog punk pokreta, podsjećajući na zajedničku glazbenu i kulturnu povijest dvaju gradova. Punk scena u bivšoj Jugoslaviji bila je obilježena intenzivnom interakcijom između Ljubljane, Zagreba i Rijeke, stvarajući jedinstveni kulturni prostor u kojem su bendovi poput Pankrta, Parafa, Azre, i kasnije Let 3, pisali povijest. Pjesma "Zagreb je hladan grad" zagrebačkog benda Film i kultna Lublana je bulana Pankrta postale su simboli ovih gradova, zauvijek povezujući glazbenike i publiku s obje strane granice.

Muzej punk kulture predstavlja značajan projekt očuvanja i isticanja nasljeđa punk pokreta, koji je duboko obilježio urbanu kulturu bivše Jugoslavije. Iako je punk započeo u Velikoj Britaniji, njegovi korijeni brzo su se raširili i pustili duboko u gradove poput Ljubljane, Zagreba, Rijeke, Pule, Beograda i Skopja. Ovaj događaj u Zagrebu označava i širi kulturni projekt povezivanja bivših jugoslavenskih gradova kroz sjećanje na zajedničku povijest i kulturne vrednote koje su nas ujedinile. Muzej punk kulture bit će više od običnog muzeja – postat će živi prostor interakcije, edukacije i kreativnog izražavanja. Uz izložbene eksponate poput glazbenih instrumenata, originalnih nošnji, koncertnih plakata i fanzina, posjetitelji će moći doživjeti atmosferu tog vremena kroz interaktivne postave, glazbene slušalice i punk radionice. Također, muzej će ponuditi edukativne sadržaje koji istražuju društveni, politički i umjetnički utjecaj punk pokreta, te povezivati prošle i nove generacije ljubitelja ove kulture.

STRAŽARNI LOPOV 2024

SLAĐANA MILOŠEVIĆ - POLET JE KRIV ZA SVE (1980)

SLAĐANA MILOŠEVIĆ

NEŠTO KOŽE I MALO MESA - INTERVJU - POLET 1980

POLET JE SAČUVAO: IGOR MIHOVILOVIĆ 

STRAŽARNI LOPOV