* * * * *

četvrtak, 27. listopada 2011.

KAKO JE MOJA WEB STRANICA POSTALA POZNATA U SVIJETU


2007. godine sam na polici kraj blagajne u jednom zagrebačkom shoping centru ugledao jednu malu tanku knjižicu o tome kako se izrađuju internet stranice. Cijena je bila nekih dvadesetak kuna pa sam je kupio, tek toliko da je kod kuće u miru prelistam. Knjižica je bila toliko jednostavno napisana, da sam još isti dan počeo učiti iz nje.
Budući da sam dugi niz godina bio kolekcionar bootleg audio i video snimaka raznih rock grupa, u kompjuteru sam imao popise svih snimaka iz moje kolekcije, koje sam putem pošte razmjenjivao sa drugim kolekcionarima diljem svijeta. Za one koji ne znaju, bootleg je snimka neke grupe koja nije službeno izdana preko nijedne izdavačke kuće i koja nije zaštićena autorskim pravima, za razliku od pirata koji su kopije originala. Kako se najbolje ući kad se radi na nečem konkretnom, najjednostavnije mi je bilo sve te spiskove iskoristiti kao tekst na stranici koju sam po uputama iz knjižice pokušavao napraviti.
Malo po malo i prva verzija je bila gotova. U biti je to ispala „trade lista“ svih mojih bootleg snimaka dopunjena sa slikama izvođača. Ovdje bi naglasio da „trade“ u kolekcionarskom žargonu znači razmjenu, a ne prodaju. Drugim riječima, traderi isključivo razmjenjuju snimke koje imaju, a prodaja se smatra kao nešto zabranjeno (piratstvo). Službena izdanja i trake koje su zaštićene autorskim pravima se isto ne razmjenjuju, nego se isključivo kupuju originali.
Kopajući po internetu našao sam razne besplatne web dodatke, tako da sam na stranicu stavio brojčanik, mali ekran na kojem se prikazuju zastavice država i imena gradova posjetitelja, a zakačio sam i detaljnu analizu posjeta. Malo logike, malo kombinatorike i došao sam do cilja.


Stranicu sam nazvao JESUS LOVES THE STOOGES, po jednoj pjesmi Iggy and the Stoogesa, stavio sam je na besplatan web prostor koji sam imao u svojem internet paketu, a linkove na nju sam zakačio na google, yahoo i na razna mjesta gdje se dogovaraju razmjene bootlega. Posjetitelji su polako počeli kapati.

Problem je bio što je moja stranica bila katalog svega što sam imao i što su me najviše kontaktirati ljudi koji su mi nudili snimke grupa koje više nisam skupljao. Moja kolekcija je u to vrijeme bila već toliko velika, da me u kolekcionarskom smislu još isključivo zanimala muzika iz Detroita.

Iz tog razloga sam odlučio promijeniti osnovni koncept stranice, te sam je fokusirao samo na Iggy Popa, The Stoogese, MC5 i Scott Morgana, kao i na grupe u kojima su svirali članovi The Stoogesa i MC5 nakon njihovog raspada u sedamdesetima (Sonic's Rendezvous Band, Ron Asheton's New Order, New Race, Destroy All Monsters, Dark Carnival, Dodge Main, Gang War, The Scott Morgan Band, Powertrane...). Sve ostalo sam odvojio u jedan zasebni dio koji je u glavnom meniju bio povezan samo sa linkom OTHERS BANDS.

Dirty je bio poznat kao najveći svjetski kolekcionar snimaka Iggy Popa. Njegova web stranica mi je oduvijek bila vodič prilikom dogovaranja raznih razmjena, ali i jedna vrsta inspiracije za moju stranicu. Tako sam po uzoru na njega, za svaku audio snimku napisao datum kad je snimljena, koje se pjesme nalaze na njoj, imena muzičara, mjesto gdje je snimljena i ukoliko se radi o koncertnoj snimci kratak info o turneji. Otišao sam i korak dalje. Dirty je napisao samo šturi popis video zapisa, a ja sam za svaku pojedinu video snimku napisao detaljan info. Velika razlika u našim stranicama je bila i u tome što je njegova samo o snimkama Iggy Popa, a ja sam pisao i o drugim detroitskim grupama.

Nakon nekog vremena, poželio sam da moja stranica pruži njenim posjetiteljima ipak nešto malo više od pukog popisa snimaka za razmjenu, tako da sam dodao na nju gomilu rijetkih fotografija, počeo sam pisati razne dodatne informacije, a sa stranice sam izbacio i predznak „trade“.
Budući da sam imao doslovno sve snimke The Stoogesa koje su kružile među kolekcionarima (a i više od toga) , proučavajući ih sam došao do zaključka da se u trade listama kolekcionara, kao i na gomili raznih izdanja koja su se svako malo pojavljivala u dućanima, nalazi gomila pogrešnih informacija. Nerijetko je ista snimka bila na različitim mjestima označena različitim datumima, tako da je izgledalo da postoje 7-8 različitih snimaka, a u biti se radilo o samo jednoj, koja je zbog različite kvalitete transfera, najčešće sa audio kazeta u digitalni medij, na svakoj snimci zvučala malo drugačije. Sve te svoje analize sam objavio na stranici i ma kako nekome „tko nije u svemu tome“ to izgledalo bezveze, za kolekcionare je to postao jedan savršeni vodič kroz audio i video zapise The Stoogesa.
Na kraju sam sve to što sam napisao o The Stoogesima, a kasnije i o trakama grupe MC5, kao i o solo snimkama Iggy Popa, odvojio u zasebne cjeline, po godinama kad su snimljene.
JESUS LOVES THE STOOGES stranica je oživjela i njena posjećenost je bila iznad svih mojih očekivanja.

Kad sam u jednom zasebnom dijelu objavio linkove na moje omiljene web stranice, iz Detroita mi se javila Kim Maki. Ona je bliska prijateljica većine tamošnjih muzičara, a između ostalih i Scotta Morgana i ekipe iz grupe MC5. Njen blog RETRO: KIMMER je jedna od najpopularnijih web stranica na tim prostorima. Zahvalila mi se što sam objavio njen badge (mala slika sa linkom) i dodala da joj se jako sviđa moj rad. Zamolila me da joj pošaljem moj badge da ga stavi na Retro Kimer.
Budući da ga nisam imao, na brzinu sam ga osmislio i napravio po uzoru na njen, a nakon što sam joj ga poslao, još isti dan je osvanuo na njenom blogu. Kim Maki me oduševila svojom jednostavnošću i sa vremenom smo postali dobri prijatelji.
RETRO: KIMER

Interes za moju stranicu se opet povećao, a nakon nekog vremena moj badge se pojavio na gomili detroitskih blogova. Posebno sam bio ponosan kad sam ga vidio na stranicama poznate rock fotografkinje Heather Harris (FAST FILM) i bubnjara grupe MC5, Dennisa Thompsona (MACHINEGUN'S BLOG). Dennis mi se čak zahvalio u ime MC5 na tome što populariziram njihovu muziku u svijetu. Sa Heather sam se isto sprijateljio, a ubrzo sam upoznao i gomilu ljudi koji su od sedamdesetih do danas svirali i surađivali sa Iggy Popom. Najbolje od svega je bilo što su mi oni slali svoje privatne snimke koje su napravili sa Iggyjem. U biti nisam trgovao sa njima i sve je to bilo na nekoj prijateljskoj bazi. Moja web stranica mi je otvarala sva vrata, jer su svi ti ljudi bili oduševljeni trudom koji sam uložio u njenu izradu, a i cijenili su što iz svega toga ne pokušavam izvući nikakvu materijalnu dobit. JESUS LOVES THE STOOGES nije komercijalna stranica i na njoj nema plaćenih reklama. 
Kultna engleska diskografska kuća EASY ACTION (između ostalog poznata po izdavanju raznih ekskluzivnih izdanja Iggy Popa, The Stoogesa i grupe MC5) je 2008. godine izdala box Iggy Pop - Where The Faces Shine, Vol. 2. U svojoj kolekciji sam već imao snimke svih koncerata koji su bili uključeni u tom izdanju, ali ako se taj box naručio putem interneta sa njihove službene stranice, kao poklon se dobivao bonus CD sa snimkom jednog koncerta koji nisam imao. Branka je rekla da će mi naručiti taj box kao rođendanski poklon, pa sam je zamolio da prvo pošalje mail u Easy Action i da provjeri dal' još uvijek ide taj bonus disk (jer me isključivo to zanimalo). U odgovoru je pisalo da će dobiti taj CD, a da će joj kao poklon za tu prvu on-line kupnju kod njih poslati još jedan CD kao poklon. Branka im se naravno zahvalila, a u mail je kao prilog stavila link na moju web stranicu, uz opasku da je to stranica od njenog muža. Nije prošlo ni pola sata, a dobila je mail od Carltona, direktora Easy Actiona, u kojem je napisao da bi želio surađivati sa „njezinim mužićem“.

Sa Carltonom sam se odmah sprijateljio. Oduševilo me što je jedan od rijetkih izdavača koji se stvarno razumije u muziku grupa koje objavljuje. Većina diskografskih kuća sklepa album od raznoraznih bootleg snimaka sumnjive kvalitete, sa pogrešnim informacijama na omotima, dok su izdanja Easy Actiona autorizirana od samih izvođača (sa kojima je Carlton i blizak prijatelj), sa provjerenim informacijama o svakoj snimci i uvijek opremljena raritetnim dodacima.
Moja prva suradnja sa njima je bila sad već kultni box set The Stoogesa „You Don’t Want My Name You Want My Action“. To ekskluzivno izdanje sadrži četiri diska, na kojima su snimke pet koncerta sa turneje 1971. godine. Omot je napravljen kao knjiga, sa stranicama u kojima se nalaze diskovi, knjižica koja uključuje neobjavljene fotografije sa te turneje, replike polaroida i replika jedne ulaznice za koncert. To je ujedno bilo prvo izdanje na kojem se moje ime našlo u specijalnih zahvalama.
The Stooges - You Don’t Want My Name You Want My Action - zahvala na omotu

Početkom siječnja 2009. godine dobio sam mail od Carltona u kojem je pisalo da je Ron Asheton, gitarista The Stoogesa, umro od srčanog udara u svom stanu u Ann Arboru. Izgledalo je da je to konačni kraj The Stoogesa koji su se ponovo okupili 2003. godine i konstantno nastupali sve do kraja 2008. godine. No onda se desilo nešto što je malo tko očekivao. Legendarni gitarista Iggy and The Stoogesa (grupe koja je 1973. godine nastala iz grupe The Stooges) James Williamson se nakon tridesetogodišnjeg izbivanja sa rock scene vratio muzici i sa Iggy Popom je ponovo oformio grupu.
U to vrijeme je moj brat pokrenuo web stranicu MIXER.HR, pa sam na njegovu molbu počeo pisati kolumnu koja je nazvana DETROIT.MIX. Moj prvi tekst je bila recenzija „You Don’t Want My Name You Want My Action“ boxsa, a nakon toga sam napisao priču o povratku Jamesa Williamsona, koja je objavljena u tri djela. 
Zadnji dio je bio o povratničkom koncertu Iggy and The Stoogesa koji je održan 07.11.2009. na Planeta Terra festivalu u Brazilu, točno četrdeset godina nakon njihovog zadnjeg zajedničkog koncerta. Tekst je uključivao i moje kratke intervjue sa Jamesom Williamsonom i saksofonistom The Stoogesa Steve MacKayom, koje sam u međuvremenu upoznao, a koje su mi dali samo par dana nakon koncerta. Za taj tekst sam dobio i izjave Derek Seea, jedne od najzaslužnijih osoba za Jamesov povratak (na kasnijoj turneji je bio osoba zadužena za Jamesove gitare) i Michael Tiptona koji je u sedamdestima napravio snimke koje su izdane na legendarnom live albumu Iggy and The Stoogesa "Metallic KO". Za taj serijal sam dobio i nekoliko ekskluzivnih fotografija od njihovih autora.
Retro Kimmer

Nekako u isto vrijeme sam završio sa još jednim projektom na kojem sam radio duže vrijeme. Napisao sam i objavio na stranici katalog od nekih petstotinjak pjesmama koje je Iggy Pop svirao od šezdesetih do danas, a koje nisu izašle na njegovim službenim albumima. Naglasio bi da se tu radi isključivo o pjesmama čije snimke imam u svojoj kolekciji, dakle o pjesmama čije snimke postoje. Za svaku pojedinu pjesmu sam napisao kratak info (godinu kad je snimka napravljena, na kojim je turnejama pjesma svirana, ako se radilo o obradi napisao sam tko je autor originala, ako je snimljeno za film podatke o kojem se filmu radi ili ako je izdano u suradnji sa nekim drugim izvođačem podatak o albumu na kojem se pjesma pojavila i sl.). Najzanimljiviji su bili podaci o raritetnim pjesmama koje su mi poslali suradnici Iggy Popa, za koje vjerujem da se ni on više ne sjeća da postoje. Na kraju sam napisao i detaljne podatke o svim studijskim albumima (INFORMATIONS ABOUT THE SONGS - DEMOS, UNRELEASED, SOUNDTRACKS, COVERS, CONTRIBUTIONS, SONGS RELEASED ON THE OFFICIAL STUDIO ALBUMS 1969-2009). 

2009. godinu sam završio sa još jednom zanimljivom suradnjom. Sa francuskom televizijom sam radio na emisiji Arte Tracks Speciale (jednosatni intervju sa Iggy Popom). Emisija je emitirana 08.01.2010. godine.
Od produkcije sam dobio gomilu materijala, koji je između ostalog uključivao nerezane verzije intervjua sa Iggy Popom i Wayne Kramerom iz grupe MC5, napravljenog za njihove emisije.

Iggy Pop - Arte Tracks Speciale - zahvala na odjavnoj špici
 
Sredinom 2010. godine, legendarni rock fotograf Robert Matheu, između ostalog autor knjige „The Stooges: The Authorized and Illustrated Story“ i jedan od producenata ‘Raw Power’ Legacy & Deluxe Editions (box reizdanje legendarnog albuma Iggy and The Stoogesa sa gomilom dodatka), mi je napisao da bi bilo zanimljivo kad bi uz fotografije koje sam stavio na stranicu, uz ime autora stavio i linkove na njihove web stranice. Naravno da sam njegovu ideju prihvatio, a dobio sam i posebnu dozvolu da mogu na stranici upotrijebiti bilo koju fotografiju koju je on snimio, što je kad se pogleda na njegovoj službenoj stranici ROBERT MATHEU - PHOTOGRAPHER EXTRORDINAIRE sa kim je sve surađivao, zbilja iznimna čast.
Izdvojio bi još dva zanimljiva projekta na kojima sam sudjelovao te godine. Prvo me kontaktirao producent (bliski suradnik poznatog američkog režisera Martina Scorsesea) koji je radio kratki film koji je pušten na velikom ekranu u Waldorf Astoria hotelu u New Yorku, prije službenog ulaska grupe The Stooges u Rock And Roll Hall Of Fame (moja pomoć je bila isključivo informativne prirode), a par mjeseci nakon toga sam ponovo surađivao sa diskografskom kućom EASY ACTION, na projektu koji je nazvan „The Stooges - Popped: The fan club package“.
Popped je bio fanzin o grupi The Stooges koji je od 1969. Do 1971. godine izdavala Natalie ‘Stoogeling' Schlossman. Ona je 1969. godine osnovala njihov fan klub, a kao bliska prijateljica grupe je tada bila na oko 70 njihovih nastupa (njeno omiljeno mjesto je bilo kraj Ronovog pojačala), na njihovim probama i tulumima.
Popped box sadrži reprodukcije svih šest originalnih izdanja fanzina, majicu, reprodukciju flyera za koncert The Stoogesa koji se održao u Bostonu 1969. godine, osam reprodukcija fotografija snimljenih od 1969. do 1971. godine, knjižicu sa tekstom koji je Natalie napisala za to izdanje i na kraju CD sa snimkama The Stoogesa sa koncerata iz 1970. godine (u tom dijelu sam ja pomogao sa oko 50% materijala). Sve je to upakirano u veliki bijeli polypropylene box.
Natalie u suradnji sa Per Nilsenom (autor knjige o Iggy Popu „The Wild One“) trenutno radi na knjizi o koncertima The Stoogesa. Poslala mi je poštom neke fotografije koje će biti objavljene u knjizi i vjerujte mi, fantastične su.
The Stooges - Popped: The fan club package - zahvala na CD-u


Nedavno sam odlučio Robertovu ideju o stavljanju linkova web stranica fotografa uz slike, proširiti na način da i u info o pojednim grupama dodam gumbe sa linkovima na njihove službene stranice , ali i na zanimljive priče koje su članovi tih grupa pisali na svojim blogovima. Nadam se da ću do kraja godine biti gotov sa tim projektom. U međuvremenu sam otvorio i svoj youtube kanal RARE RECORDINGS JLTS na kojem sa vremena na vrijeme objavljujem neke rijetke video snimke.
2011. godine moja kolekcija je premašila Dirtyjevu za nekih dvjestotinjak snimaka i tako sam postao najveći kolekcionar audio i video zapisa Iggy Popa na svijetu (budući da nisam vlasnik/autor tih snimaka one ne predstavljaju neku financijsku vrijednost).
Po službenim statistikama JESUS LOVES THE STOOGES web stranica je do sada gledana u 105 različitih zemalja, u oko 3200 različitih gradova, na svim kontinentima.
It's Only Rock 'n Roll (But I Like It)

JESUS LOVES THE STOOGES
JESUS LOVES THE STOOGES - HOME PAGE
IGGY POP / THE STOOGES / IGGY AND THE STOOGES / RON ASHETON / SCOTT ASHETON / JAMES WILLIAMSON / MC5 / ROB TYNER /
WAYNE KRAMER / FRED SMITH / MICHAEL DAVIS / DENNIS THOMPSON / SCOTT MORGAN / SONNY VINCENT
THE STOOGES / IGGY AND THE STOOGES - TAPES 1968-1974
MC5 / DKT-MC5 - TAPES 1966-2009
IGGY POP - ALPHABETICAL LISTING OF RARE SONGS 1963-2011

Broj komentara: 9:

Anonimno kaže...

divno ;)

ngnewave kaže...

Bravo!

Ixa kaže...

Fascinantno! Jesi li imao priliku upoznati Iggyja?

Goran Polak kaže...

Ne. Nisam nikada pokušao stupiti sa njim u kontakt, mada sam siguran da su mu ostali iz banda pokazali stranicu. Iskreno, nemam baš neko jako dobro mišljenje o njemu kao osobi.

Anonimno kaže...

Svaka cast!Fascinirana sam tvojim entuzijazmom,energijom,strpljenjem i skromnoscu...

Goran Polak kaže...

Hvala

Anonimno kaže...

svaka cast. skidam kapu!

Anonimno kaže...

bravo! skidam kapu! Neverovatno je ali i inspirujuce da takvi ljudi kao sto si ti postoje

Wind Bag kaže...

Amazing! Bravo Majstore