* * * * *

četvrtak, 27. prosinca 2012.

JEDAN TREN IZMEĐU ŽIVOTA I SMRTI

Između života i smrti postoji jedan tren. U tom trenu osjetimo da naša duša zna put, strah nestaje i jedan dio nas krene dalje. Smrt je samo nemogućnost našeg tijela da zadrži dušu zauvijek.

Nisam mogao otvoriti oči. Pritisak na mojim kapcima je bio prevelik.
- Budi se. - čuo sam ženski glas.
Pokušao sam udahnuti, ali zrak gotovo da nije stizao do mojih pluća. Grlo mi je bilo puno krvi. Obuzeo me strah. Svakim mojim udisajem, zraka je bilo sve manje i manje, a onda ga je u jednom trenu nestalo. Sa njim je nestao i strah. Osjetio sam da se događa nešto sasvim prirodno i da moje tijelo ne radi nikakav napor koji bi utjecao na to. Sklupčan kao dijete u prostranoj kolijevci, nemoćan bilo što promijeniti, mogao sam se jedino prepustiti.
- Bože, poplavio je! - čuo sam opet isti glas.
Kroz slijepljene kapke ugledao sam obrise ruke koja mi u usta gura dugačku cijev. Zrak mi je kao metak protutnjao tijelom. Opet me okružio mrak, a kad sam ponovo otvorio oči ležao sam na kolicima koja su se lagalo kotrljala hodnikom. Stavili su me u krevet. Dvije žene u plavom nešto su pričale, a jedna od njih svako malo je nogom udarila u krevet i preko ramena mi dobacila:
- Ne spavaj. Probudi se.
Bio sam sam u odvojenom bolničkom apartmanu. Hodnikom su odzvanjali koraci, čula se škripa kolica i odjek glasova u prolazu, a onda opet tišina. Spustila se noć. Ležao sam u mraku i promatrao tanku liniju svjetla ispod vrata.
Odjednom vrata su se otvorila i svjetlost sa hodnika se razlila do kreveta. Moj anđeo je ušao i pomilovao me osmijehom. Nisam znao što znači voljeti, sve dok se nisam utopio u njenom pogledu. Jedina mi je želja bila da ostatak života provedem sa njom.
Između života i smrti postoji jedan tren. Mijenjam taj tren za pramen njene kose.


3 komentara:

Slavko Polić kaže...

Između života i smrti postoji jedan tren. U tom trenu osjetimo da naša duša zna put, strah nestaje i jedan dio nas krene dalje. Smrt je samo nemogućnost našeg tijela da zadrži dušu zauvijek.


GENIJALNO!!!

Goran Polak kaže...

Hvala Slavko!

Anonimno kaže...

jedna pura,dva pandura
svakom dojde smrtna vura......