* * * * *

utorak, 1. prosinca 2020.

DUGA NOTA - MLADEN VUKMIR & YAMMAT FM


Mladen Vukmir (nekadašnji Poletov novinar i urednik, koji je između ostalog objavljivao i u Džuboksu, Startu i mjesečniku MOL):
"Tu sam da vam tijekom idućih mjeseci ispričam priču o klincima koji su odrastali u doba dok je rock vladao zemljom. Zamislite jednog takvog klinca kako u polumraku sobe, sa slušalicama na ušima i zagledan u omot ploče u rukama sluša rock album sa kojeg dopire glazba koja savršeno odražava njegove osjećaje. Za njega na ovome svijetu ne postoji ništa drugo osim glazbe koja ga obuzima, koju svira netko koga on ranije nije poznavao, ali tko kao da točno zna što on osjeća. Od toga trenutka oni pripadaju jedan drugome. Taj osjećaj pronalaženja u glazbi nositi će ovaj dječak sa sobom cijeloga života. Duga nota baby!" 

EPIZODA 1
MV: U prvoj epizodi pod nazivom Bluebook posjetili smo sadašnjost 1974 i 1975 godine kada su se klinci uz heavy metal, prog i glam rock uštekali u gotovo dva desetljeća tijeka rocka i počeli istraživati rock kontrakulture. Bili smo i u bolnici u kojoj se ostarjeli klinci ne prestaju furati na rock. Puno sjećanja navire kada zavirimo u našu mladost i pojedine pjesme puno nam znače i pola stoljeća nakon što smo ih prvi puta čuli. Bluebook je epizoda koja se oslanja na uvod knjige Duga nota.
    
EPIZODA 2
MV: U prologu knjige Duga nota pod nazivom Zoom postavlja se pitanje da li rock ima budućnost i kakva bi ona mogla biti. U drugoj epizodi emisije uz glazbu Elvisa Presleya, Bob Dylana, Nick Cave i Elton Johna pokušavamo triangulirati prošlost, sadašnjost i budućnost rocka tražeći odgovor na to pitanje. Usput otkrivamo da često epska impozantnost rocka poniče iz jednostavnosti i elementarnosti pa tako i melodramatična veličanstvenost nije daleko udaljena od jednostavnosti bluesa koji je isto tako sadrži.



EPIZODA 3
MV: Bubnjevi, basevi, bombe prvo je poglavlje knjige Duga nota. U trećoj epizodi emisije pod istim nazivom preslušavamo ubrzani tijek povijesti glazbe iz koje su nastali jazz i rock. Od samog početka dvadesetog stoljeća vidljivo je da, za razliku od europske elitne likovne, glazbene i kazališne umjetnosti, na afričkoj glazbi zasnovana kultura koja se iz New Orleansa proširila po SAD, a potom tragovima američkih bombi u drugom svjetskom ratu i drugim kontinentima, ostala je u okvirima popularne kulture i time doprla do mnogo većeg broja ljudi, prvenstveno mladih. Osim povijesti promotrili smo i geografiju rocka i jazza.



EPIZODA 4
MV: Distorzija je poglavlje knjige Duga nota u kojem se prisjećam prvih singlica koje su me privukle rock glazbi i potom me preodredile za ljubav prema distorziranom zvuku. Danas razumijem da su nas glazbenici, koristeći distorziju, naučili da se razgradnjom i rušenjem na najugodniji i najučinkovitiji način može pristupiti potpunoj obnovi društvenih odnosa baš onako kao su oni uništavajući zvuk postigli strast i dostigli novost. U geografiji rocka posebnu kratku posvetu dajemo prijestolnici distorzije Detroitu.



EPIZODA 5
MV: Blješteći reflektori, silno glasni razglas, ogoljena prsa i znojem slijepljena kosa nazirali su se kroz dim. Prvi koncert koji sam vidio i životu predodredio me za ljubav prema rock glazbi. U poglavlju Suhi led prisjećam se te snage kojoj su se tek malobrojni u našoj generaciji oduprli. Bilo je to razdoblje rock kulture u kojem je publika sudjelovala u koncertima zajedno sa bandovima i u kojem su se albumi uživo snimali tako da se sudjelovanje publike osjeća. U petoj epizodi emisije Duga nota slušamo albume uživo iz razdoblja najintenzivnijeg uspona rock glazbe n kojima su zabilježeni neki od najvećih trenutaka rocka uživo.



EPIZODA 6
MV: Sur, sura, sundari. Glazba, žene i vino. Sex, droge i rock and roll je hendiatris koji opisuje ljudsko slavljenje stvaralačkog i tjelesnog užitka. U šestoj epizodi slušamo glazbu svetog i manje svetih trojstava rocka, vrh piramide rock panteona, imajući na umu da je skoro svaki pojedini rock fan stvorio vlastita trojstva. Od indijske glazbe do jazz rocka, preko folka, bluesa i rocka ova epizoda emisije Duga nota je u potpunosti posvećena glazbi.



EPIZODA 7
MV: Domaći u Čudnoj šumi je epizoda posvećena petom poglavlju knjige Duga nota u kojoj se prisjećam doba otkrića domaće rock glazbe. Kao srna koja je prvi puta ugledala svoj odraz u jezeru mnogi su klinci nakon eksplozije oduševljenja svjetskim, uglavnom engleskim ili američkim rockom stidljivo uočili njima bliske ljude, susjede i sugrađane kako sviraju rock. Bandova iza ugla je bilo puno, a sto je bilo najbolje, zvučali su jednako dobro kao i strani. Ako i nisu imali tako dobru opremu ili nosu imali toliko iskustva kao strani sastavi, nadoknađivali su to bliskošću i govorom o prepoznatljivim problemima i fantazijama. Rock bivše federacije u kojoj smo odrastali bio je neobično bogat, nadahnut, a produkcija divovska. U ovoj epizodi slušamo neke od većih hitova i neke od opskurnijih pjesama toga izuzetnog razdoblja. Čudna šuma je rana pjesma YU Grupe u kojoj sam skužio kako domaći rock nije ni po čemu inferioran stranome.



EPIZODA 8
MV: Šiške i razdjeljak je epizoda posvećena prog glazbi koja me kao klinca dovoljno intrigirala da bih je počeo slušati, ali koju sam istovremeno volio i zanemarivao uslijed svojeg interesa za druge glazbene smjerove, prvenstveno hard rock i psihodelij. Prijatelj kojeg sam upoznao u Big Benu bio je veliki ljubitelj i kada me pozvao k sebi kući na preslušavanje albuma prog grupa koje je on volio, bio sam zadovoljan. Doista sam tom prilikom dosta naučio o grupama i pločama koje do tada nisam slušao. Tu prigodu pamtim prvenstveno po jednoj kratkoj epizodi u kojoj sam shvatio da pripadnici rock kontrakulture nisu stvarno različiti od ljudi koji su pripadali konzervativnoj kulturi. Naime, tijekom našeg preslušavanja postavilo se pitanje o tome zašto ja svoju dugu kosu nosim sa šiškama dok su očito pripadnici prog scene prema mišljenju mojeg prijatelja trebali nositi kosu na razdjeljak. Iako tu zgodu pamtim po spoznaji da su osobe koje se smatraju liberalne potencijalno jednako netolerantne kao što su to konzervativne osobe, sama me glazba nadahnula. Ovu sam epizodu glazbeno koncipirao tako da sviram radijski prihvatljiviji prog. Našalio sam se u pripremi da se radi o pop-progu, na što mi je prijatelj koji voli prog odgovorio da se radi o savršenoj proturječnosti. Nadam se da će slušateljima koji manje znaju o prog rocku stoga biti pristupačnija.



EPIZODA 9
MV: Afro-američka glazba temelj je rock glazbi, a idiomi jazza, bluesa i rapa tvore kičmu kulturnog prevrata koji je spoj crnačke i bjelačke glazbe uzdigao na status najznačajnijeg društvenog tijeka dvadesetog stoljeća. Ispreplitanje bluesa, rocka, rapa i jazza dogodilo se na mnogim mjestima, u različitim neočekivanim momentima koje smo nastojali ilustrirati tijekom devete epizode emisije Duga nota. Glazba sastava Black Sabbath duboko je ukorijenjena u bluesu što je većini obožavatelja koji ih nisu pratili od prvog album promaklo, a njihov interes za jazz još iz doba dok su nastupali kao sastav Earth, nije prestala niti do zadnjeg albuma prve postave. Kakav izuzetan utjecaj su ostvarili na mlađe glazbene umjetnike, kako bjelačke tako i osobito na crnačke ilustrirati ćemo čitavim nizom pjesama u kojima su hip-hop, rap i DJ izvođači sampliranjem pjesama Black Sabbatha odali počast tome utjecaju. Neočekivane i nenadane izmjene uloga u kojima afroameričke jazz pjevačica Cassandra Wilson pjeva skladbu kanadske kantautorice Joni Mitchell pod nazivom Black Crow u čijoj originalnoj snimci bas svira bjelački jazz basist Jaco Pastorius, a čiju ćemo verziju pjesme Blackbird Paula McCartneya i Beatlesa posvećene rasnoj neravnopravnosti također poslušati, primjeri su rasnih inverzija koje karakteriziraju glazbenu kulturu dvadesetog stoljeća. Konačno, koncerti Black Sabbatha koji sam prvi puta sa prijateljima vidio kao šesnaestogodišnjak i onaj koji sam vidio zajedno sa svojim šesnaestogodišnjim sinom krug su koji se zatvorio na graničnom prelazu Šentilj koji sam nekada prelazio kao državljanin komunističke zemlje sa strahom od policijskih i carinskih kontrola, te otvoreni šengenski prijelaz između zemalja članica Europske unije simbolički simboliziraju ulogu rocka u stvaranju slobodnih društava u Europi.



EPIZODA 10
MV: "Sentiš" je hrvatska riječ za balade, spore pjesme namijenjene prenošenju osjećaja, pripijenih tijela u nježnom plesu osoba koje traže ljubav. Iako se na engleskom ove pjesme nazivaju balade, riječ "sentiš", sleng izvedenica riječi sentimental, čini se da bolje opisuje kulturnu ulogu takve glazbe. Spori ritam, mir i intenzivna osjećajnost karakteristike su glazbe koja je puno značila mladima. Kao da se radi o baterijama, sastavi zadržavaju mirnu osjetljivost one vrste koja je nestala do danas. Možda, ako duboko poniremo u ovoj glazbi, moguće je rekonstruirati mir koji je u međuvremenu negdje ispario. U desetoj epizodi emisije Duga nota, nazvanoj Mirna zemlja, uvrstili smo one pjesme čiji sentimenti izravno prikazuju mir koji je postojao u 1960-im i 1970-ima, a koji je nestao u sintetičkim i užurbanim osamdesetima, a potpuno je presušio do pojave Interneta u 1990-ima. Neke su skladbe tu da ilustruju mir, a druge senzualnost, mada u stvarnosti sve pjesme koje sam pustio zapravo sadrže i jednu i drugu komponentu duha vremena koji je nestajao kako smo odrastali. Usporite i potonite u glazbu.



EPIZODA 11
MV: 220. Električni Baby-boomeri žele promijeniti svijet. Grupa 220 bila je prva jugoslavenska rock grupa koja je snimila LP vlastitih pjesama. Ime su uzeli po naponu kojim su napajali svoja pojačala i instrumente. U ovoj epizodi želim se zahvaliti toj veličanstvenoj djeci koja su skladala pjesama kojima je izraženo uvjerenje da je uopće moguće skladati pjesme vječne mladosti. Pa ipak, to se i dogodilo, i većina ovih pjesama zaživjet će dugo nakon što njihovih skladatelja više neće biti. Električni instrumenti bili su neka vrsta novosti u vrijeme kad sam stigao u taj svijet i dominirao je svjetskom kulturom u vrijeme kad sam postao tinejdžer. U prvom dijelu epizode pričam priču o tome kako je to izgledalo kada sam pokušao svirati u bendu. To je bilo iskustvo neopisive ljepote, možda presudno za pretvorbu u životnog obožavatelja glazbe. Osjećaj lebdenja zajedno odveo me s prijateljima negdje drugdje - tamo gdje je život bio u najčišćem stanju. Ugledao sam tu ljepotu prvo slušajući kako prijatelji vježbaju i emotivno sam pratio tijek njihove svirke. Svirati zajedno s njima, to je bilo zaista posebno. Nakon što sam ispričao svojim slušateljima ovu priču, puštao sam u drugom dijelu emisije rock hitove koji su nadživjeli svoje vrijeme; najljepše melodije kojih sam se mogao sjetiti da sam čuo dok sam odrastao. Taj DJ segment emisije je gesta zahvale svoj djeci koja su plivala čarobnim tepihom svojih zajedničkih emocija. Neka dugo živi rock rock and roll i njegova električna duša!



EPIZODA 12
MV: Sam, Jimi i ja. Noć u disku. Klinci puni čežnje i strepnji okupljaju se da se upoznaju u podrumu tražeći srodne duše, tople usne i vlažna usta kako bi se ljubili. Viseći vani do kasno, kapljući znoj od plesa, jer je uvijek bilo više onih koji ni jedne noći nisu pronašli dečka ili djevojku, nego onih koji su imali tu sreću, utapali su čežnje u pivi i glazbi. Duvali su u kutu i slobodno plesali, izražavajući čežnju i volju za promjenom svijeta. Takav je bio disko klub u srcu grada, u Zagrebu 1975. i 1976. godine, gdje sam se kao tinejdžer družio iz noći u noć, zabavljajući se, upoznajući se i tražeći djevojke. Na donjem katu diskoteke Big Ben plesali smo, u hodniku i na stepenicama koje su ga spajale s gornjim katom ljubili smo se. Na gornjem katu, na drugoj se pozornici puštala glazba koju smo pažljivo slušali. U slušaonici smo se upoznavali s glazbom manje poznatih bendova ili onih čije ploče nisu bile dostupne lokalno. Nakon natapanja u glazbi, vratili bismo se u vrelo grotlo da odplešemo noć. DJ Milan Mlakar znao je dovesti raju do ključanja, iz noći u noć, u doba kad je rock and roll još uvijek odrastao. Same Old Story grupe Taste omogućila bi zadnji spastički ples prije nego što bismo se pridružili redu na garderobi da pokupimo kapute i zaključimo još jednu večer, samo da bismo se vratili iduće.



EPIZODA 13
MV: Duga nota se vratila na radio valove da vam vrati feeling koji vas je puknuo prvi puta kada vas je obuhvatila rock mjuza! Još jače, tko nije slušao rock kada je bio glavna stvar na planeti, slušajući emisiju Duga nota može skužiti o čemu se tu radilo. U epizodi #13 koja je posvećena poglavlju knjige nazvanom Patchouli gledamo na to kako su mladi koji su odrastali pod sjenom gljive atomske eksplozije svoje bojazni i tjeskobe pretvorili u nadu i osjećajnost. Najbrojnija generacija klinaca u povijesti istraživanjem svijesti i društvenih odnosa nastojala je izgraditi nove odnose u kojima su zabava i duboki smisao, poniranje u sebe i ples, kao u kaleidoskopu izazivali nova, šarena preslagivanja postojeće stvarnosti. Da li se strah od atomskog rata i strah od pandemija mogu usporediti? Poslušajte u epizodi Patchouli kako su glazbom i mijenjanjem svijesti klinci ponudili nove odnose društvima koja su nadrasli. Glazba koju sviramo u epizodi Patchouli nastala je uglavnom u drugoj polovici šezdesetih i prvoh godina sedamdesetih, puna je osjećaja, traženja ljepote i građenja nade. Uživajte, to je najjaca doza cjepiva protiv 2020. koju ćete naći.



EPIZODA 14
MV: On the Road istražuje cool i mistične strane countryja, country rocka, country folka, rockabillya i meta-country glazbe našeg doba. On the Road iskapa manje očekivane i manje očite veze između countryja i jazz glazbe i pronalazi plodno polje u kojem ovaj crossover uspijeva. Ova nas epizoda vodi, s bocom u ruci, na putovanje iz američkih urbanih košnica u prerije, preko maglovitih grebena i kroz male gradove. Glazbenici kao što su pjevači, tekstopisci, muškarci i dame, odrastajući kao tužna djeca, žudeći za svojim očevima skitnicama koji su rano napustili domove, puno nesreće natopljene cugom, drogom, očajanjem i ponovljenim napuštanjem, priča nam svoje priče. Ipak, svijetle novih zora uvijek iznova sviću, dok rosa prekriva prerije, a vjetrovi češljaju visoke trave prema podnevu. Kad dosegnemo doba meta-countrya, glazba se oblikuje u mistične kristale moćne ljepote i mi letimo na njoj. Vijugave ceste ispod nas, usamljeni automobil koji juri kroz zavoj u mračnoj šumi, vlakovi koji pužu uskim zavojima dalekih dolina i rijeka... Glazbenici koji iz očaja pjevaju pjesme radosti i tiho prepričavaju tužne priče kako bi nas naučili što je sreća, skladaju prekrasne melodije koje zvone desetljećima. Ovo je, moji prijatelji, priča o korijenima svih nas koji danas živimo, o prijateljstvu, o sestrinstvu, o besciljnom lutanju, o putovanjima, uskakanju u teretni vlak i odlasku daleko, traženju mjesta za smirenje i sreću.



EPIZODA 15
MV: Kraj svijeta je epizoda u kojoj promatramo imploziju i eksploziju supkultura, u ovom slučaju jedne od najvećih smjena u povijesti rocka. Kao dugokosi klinac mislio sam da ljepota opuštenosti kulture ljubavi i mira neće nikada prestati, i nisam imao mnogo dvojbe da ću uz nju i ostariti. Život mi je ubrzo pokazao da očekivanja nisu dobar oslonac za put kroz život, i utjecaj bluesa je gotovo preko noći bio nadomješten utjecajem drugog afroameričkog idioma, jamajkanske reggae glazbe. Bila je to tek priprema za još jednu smjenu u rock and rollu koja će uslijediti ubrzo, i koja će nas naučiti da jedino promjena može omogućiti nastavak i rast. Odricanje od najslađe, prve mladosti nadomješteno je novom mladošću, produljivši tako doba uzbuđenja, otkrića i zadovoljstvo. Ono što se prvo ukazalo kao zastrašujuće, ubrzo je postalo blisko i drago. Epizoda započinje sa par skladbi koje ilustriraju tradicionalni rock, a potom istražuje nagovještaje unutar rock glazbe gdje su se naslućivale promjene za koje još nismo znali da nas čekaju, kao što su art i glam rock supkulture. Naša playlista potom ulazi u vode reggae glazbe, te slušamo neke od podvrsta reggae i dub muzike kao i nekoliko skladbi koje pokazuju utjecaje reggae glazbe na druge rock žanrove, kao i nekoliko onih koji su prethodile i čiji se utjecaj čuje u reggaeu.



EPIZODA 16
MV: 1977 biti će zauvijek smatrana nultom godinom rocka preporoda. Dok je oštrica društvenog utjecaja rock kulture postepeno tupila tijekom prve polovice sedamdesetih, u drugoj je polovici utjecaj rock glazbe počeo dodatno hlapiti. Balade su i dalje bile nadahnute, ali su ostajale sirupaste i bez ambicije da odraze vibrantne dubine mladenačkih osjaćaja. Glazba je naprosto postala samo glazba, i prestala biti poluga društvene promjene. Diskografska industrija imala je pri tome svoje planove kako da podigne dinamiku prodaje i pri tome je mlade uvjeravala glazbom da bi njihova želja za plesom trebal biti i krajnjii cilj njihove pobune. Disko glazba, izvedenica soul i funk glazbe napumpana potrošačkim steroidima postala je dominantni izraz glazbene scene. Ispod te svjetlucave, sirupaste glazure kiptili su tamni oblaci prijetnje nezaposlenosti, obespravljenosti i sve veće neravnopravnosti koji će obilježiti iduća desetljeća. Tih je godina rock kultura još uvijek bila živa, a njena je reakcija na ovakav razvoj bila neočekivano snažna. Povratak korijenima, rock pobuna na zasadama energije kasnih pedesetih i ranih šezdesetih, ali u crno-bjeloj verziji, tamna i prljava okolina ulica punih stakla razbijenih izloga u plamenu postali su lice punka. Za razliku od kromiranih stolica barova i branika šarenih automobila, pastelnih boja čistih djevojačkih haljina i novih gitara, krv, znoj, razmazana šminka, lanci i igle postali su lice rock kulture. Punkere nije bilo briga kakvu će cijenu plaitit rock kultura, oni su je odbacivali i gazili bez obzira na posljedice. I u tome kratkom periodu od par godina, dok je uzlet nihilizma trajao, stvorili su jedan od apsolutnih vrhunaca rock kulture.



EPIZODA 17
MV: Kad sam počeo raditi za Polet, tjednik koji je financirao Savez Socijalističke omladine, trebao sam pomiriti svoje cjelovito i potpuno odbacivanje bilo kakve ideologije i pripadnosti političkoj struji, što sam odbacivao, sa potrebom da funkcioniram u redakcijskom timu. Paradoksalno je da me obiteljsko podrijetlo udaljilo od komunističkog režima, ali da sam na kraju naučio boriti se za slobodu govora upravo od svojih kolega u Poletu, od kojih su mnogi pripadali Partiji. Moja obitelj primila me samo da šutim, a ovi novi prijatelji naučili su me da pomičem granice slobode dalje i šire. Glazba je u to vrijeme postajala sve zanimljivija i raznovrsnija, a paralelno je teklo mnogo novih struja. Rani post-punk bio je vrijeme hrabrog istraživanja, maštovitog stvaranja i obećanja novog. Svima nam se činilo da se rock upravo rodio ponovno i da će moći ponavljati ovaj potez nalik Feniksu iznova i iznova, sve do danas. Tome u konačnici nije bilo tako, a tek kasnije, kad se rock kultura počela urušavati, shvatili smo da je sve to ponovno otkrivanje i razgranavanje oslabilo srž nekadašnje kontrakulture. U ovoj epizodi slušamo reggae tonirane melodije, brojne ženske umjetničke bendove, Manchester i posebno Liverpool scene, post punk funk i New York No Wave, te NY scenu njihovog “drugog vala.” Uživajte!



EPIZODA 18
MV: Ovaj put zavirujemo u prilično zbrkana vremena za rock and roll. Nakon što je punk razorio rockističku kulturu i opustošio je temeljito, nakon retro-ovoga i retro-onoga koji su uspostavili postmodernističku estetiku u rock-kontekstu, pravila angažmana duboko su se promijenila za sve. Za razliku od prije, glazbenici i drugi umjetnici počeli su pokušavati vidjeti budućnost gledajući u prošlost, nadajući se da će tako pronaći smjernica za sve neuhvatljivije inovacije i energiju koja je isparavala. Usprkos tome, bilo je to vrijeme velikog uzbuđenja, neprestanih plesnih zabava i prenapuhane blistave atraktivnosti. Gola torza na podiju diskoteka još nisu bila preplašena epidemijom AIDS-a, a digitalna zabava i dalje je bila samo koncept koji je izgledao tako cool da nam je izgledao vrijedan podrške. Bivši dugokosi freakovi i punkeri sa šiljastim frizurama ili su ošišali dugu kosu ili su rasčešljali šiljke u novoromantičarsku veliku kosu i navukli sakoe i uske kravate. Nisu to bila baš najsretnija vremena za rock, obilježena posvuda uokolo pohlepom koja se cijedila iz hrpa gotovine i kokaina, ali u velikoj mjeri bila su to zanimljiva vremena, a činilo se kao da je glazba postajala luđa nego li je ikada bila. Ono što je bilo krajnje neobično i odredilo je razdoblje, koje je u konačnici dovelo do slabljenja rock kulture, jest iznenadni nalet mode na istaknuto mjesto. Modni dizajneri postigli su praktički preko noći čak i viši status od rock glazbenika koji su to mjesto zauzimali u prošlosti. Odjednom je na tulimima postalo modernije i više cool družiti se s modnim dizajnerima nego sa rock glazbenicima. Došlo je vrijeme u kojem se moda, po prvi puta, uzdignula iznad važnosti glazbe u rock kulturi. Iako je moda uvijek bila jedan od najvažnijih elemenata svih rock supkultura, najčešće kodirajući njihov identitet, uobičajeno zajedno sa određenom drogom, no uloga mode nikada nije ranije dosegla status iznad uloge glazbe na totemskom stupu poredka vrijednosti rock kulture. Prema sredini osamdesetih ovo se iznenada preokrenulo, bez ikakvog pravog otpora rock zajednice. Kad se osvrnem unatrag, ovo je za mene bio prvi put da je rock glazba posustala i ostala bez ideja. Gledajući unatrag, bavljenje reinterpretacijama, kao što je bio slučaj s rockabillyjem, mod ili surf rockom i drugim recikliranim subkulturama, postalo je izvor inspiracije. Inovacija se svela na interpretaciju. U konačnici, unatoč novim problemima, rock kultura je i dalje ostala jaka u usporedbi s onim što će tek uslijediti. Činilo nam se tada svima da je pojava MTV-a bila potvrda globalne dominacije rocka u drugim medijima. Ispalo je da smo mi to (pogrešno) shvatili kao potvrdu nezaustavljivog koraka rock kulture kao vodećeg elementa globalne kulture. Mnogi od nas nisu shvatili u to vrijeme da je ovaj uspon mode i televizije zapravo značio kraj rock ere i da će za samo nekoliko kratkih godina toliko nas okrenuti od retro rocka i početi slušati pravi retro - jazz glazbu. Napuštali smo rock glazbu jer nam se činila ispražnjenom ne samo od svojih snaga nego i lišenom svog izvornog značenja.



EPIZODA 19
MV: Rock glazba nije nam donijela niti besmrtnost, niti vječnu mladost, kao što je prvo izgledalo da je obećavala. U to doba činilo se da jukeboxovi, blistajući kromom i trepćući obojenim svjetlima pored zida, jamče da će glazba cvjetati svugdje i zauvijek. Ipak, to nije bilo tako, a oko prijelaza u osamdesete te su magične kutije iščeznule kako kakva ugrožena životinjska vrsta. Ostalo je samo mutno sjećanje na artefakt koji je nešto najbliže što je ikada stvoreno spomeniku, kako veličanstvenim trenucima sadašnjosti tako i obećanoj vječnosti. Moguće je da su tome pridonjele pojave sveprisutnih Walkmana i neprestano strujanje pretpakirane glazbe s MTV kanala sa ekrana na zidu puba. Imam tri uspomene koje definiraju moje iskustvo jukeboxa. Moja sestra i ja žurimo preko restorana tražeći od roditelja još kovanica za nastavak glazbe za koju nismo željeli da prestane... Beskrajni tok cool hitova u srpnju '76., za vrijeme najtoplijeg ljeta u Engleskoj, okus jabukovače i krupne britanske kovanice... Podrum jedne rane craft pivovare u hladnoj noći u obalnom lučkom gradu Nove Engleske, kipteći od cool raje, opuštenosti, znoja, strasti i vrućine, prošlosti i budućnosti neposredno nakon prijelaza milenija, u kojoj sam shvatio rock možda nikad neće umrijeti ... Kad bismo ga uspjeli samo održati na životu ...



Emisija “Duga Nota” urednika i voditelja Mladena Vukmira se može slušati svake četvrte subote u mjesecu, u terminu 22-24h, ekskluzivno na Yammatu. Repriza svake zadnje epizode na radio Yammatu je dva tjedna nakon emitiranja nove epizode, u nedjelju od 07-09 ujutro.




STRAŽARNI LOPOV

Nema komentara: