* * * * *

petak, 20. svibnja 2022.

LJETO U MSU 2022


LJETO U MSU 2022


Multimedijalna događanja tijekom više od mjesec dana Ljeta u MSU  donose izvrsne sadržaje, velike zvijezde i najnovija umjetnička otkrića po principu „5 u 1“: koncerti, izložbe, kazalište, performans, film! 

Ove godine Ljeto u MSU počinje 30. svibnja – na Dan državnosti i nakon toga se nastavlja svake subote do 2. srpnja (obratite pažnju da se samo otvorenje održava u ponedjeljak, 30. svibnja, na Dan državnosti, a nakon toga se Ljeto nastavlja u svojem redovnom subotnjem terminu, svaki vikend do 2. srpnja). 



KONCERTI


30.5. Pussy Riot

PUSSY RIOT je ruski feministički, anarhistički, punk rock sastav sa sjedištem u Moskvi poznat po izvođenju politički motiviranih prosvjednih performansa, odnosno kritici predsjednika Vladimira Putina. Osnovana u ožujku 2011., grupa je na neuobičajenim javnim mjestima izvodila nedozvoljene i provokativne nastupe, iz kojih su nastali glazbeni spotovi objavljeni na Internetu. Teme koje je sastav opjevao uključivale su feminizam, LGBT prava i protivljenje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, kojeg je grupa smatrala diktatorom. 

Svjetsku slavu su stekli 2021. kada je pet članova grupe izvelo performans u moskovskoj Katedrali Krista Spasitelja. 17. kolovoza 2012. tri članice Pussy Riot kolektiva - Nadežda Tolokonjikova, Marija Aljohina i Ekaterina Samutsevič osuđene su za huliganizam i poticanje na vjersku mržnju, a svaka je osuđena na po dvije godine zatvora.

Suđenje i kazna izazvali su značajnu pozornost i kritike, osobito na Zapadu. Tolokonjikova i Aljohina puštene su na slobodu  23. prosinca 2013. Nakon puštanja, Tolokonjikova i Aljohina i nekoliko drugih članova nastupili su kao Pussy Riot tijekom Zimskih olimpijskih igara u Sočiju.

Između 2014. i 2016. Pussy Riot (Tolokonjikova i Aljohina - zajedno ili odvojeno, s različitim sastavima) snimili su i objavili nekoliko videa. Tolokonjikova i Aljohina nastupale su kao govornice na mnogim međunarodnim festivalima i konferencijama u SAD-u, Kanadi, cijeloj Europi, Australiji, Singapuru.

2016. godine Marija Aljohina uspješno je debitirala kao glavna glumica u predstavi „Burning Door” Bjeloruskog slobodnog kazališta, priči o trojici umjetnika koji su postali politički zatvorenici u Rusiji.

U prosincu 2016. Marija Aljohina i glazbeni producent Aleksandr Čeparuhin započeli su novi projekt - „Riot Days” show - predstavu temeljenu na Aljohininoj knjizi „Riot days”. Predstava je inovativna kombinacija glazbe uživo, kazališta i videa. To je osobna priča o Aljohinoj kao članici Pussy Riot: akcije na Crvenom trgu i u katedrali, uhićenje, sud, zatvor. 

„Riot Days” show je gostovao po cijelom svijetu, imao je više od 200 nastupa u Europi, SAD-u, Brazilu, Australiji i Novom Zelandu. Projekt je dobio prestižne međunarodne nagrade, uključujući Herald Angel Award i Total Theatre Award of Edinburgh Festivals. Sadržaj predstave često se mijenja, dodaju se nove epizode i nove pjesme koje govore o progonu političkih zatvorenika i ruskoj agresiji na Ukrajinu.

Od 2021. do 2022. Marija Aljohina provela je više od godinu dana u zatvoru i u kućnom pritvoru samo zbog postova na društvenim mrežama koji podržavaju ruskog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog, kojeg je Putinov režim otrovao, a zatim zatvorio.


4.6.   Mizar

Mizar je kultna makedonska gothic rock grupa nastala 1981. godine u Skoplju i jedna je od pionira dark zvuka na ovim prostorima. Ime nose po zvijezdi Mizar iz sazvježđa Velikog medvjeda, zvijezdi vodilji mnogim putnicima. 

Jedinstveni po pjevanju na materinjem jeziku, u svoj zvuk su na jedinstveni način provukli prizvuke makedonskog etna i vizantijskih tradicija, upakirane u prilično mračnu atmosferu kojoj posebno doprinose duboki vokali zasnovani na crkvenom slavenskom pjevanju. 

Zbog avangardnog zvuka i imidža, njihovih pravoslavnih kršćanskih sklonosti i podrške makedonskom samoodređenju, bivši komunistički režim njih je gledao s određenim stupnjem sumnje. Ipak, grupa je dobila veliku medijsku pozornost uključujući i brojna gostovanja na nacionalnoj televiziji.

Status kultnog benda postigli su ponajviše zahvljajujući istoimenom albumu prvijencu iz 1988. godine, prvom takvom na makedonskom jeziku. Na albumu je, sad već nezaboravan hit „Devojka od bronza“ , a uz autorske pjesme objavili su i zapaženu pjesmu „Zlatno sonce“, obradu makedonske narodne pjesme „Zajdi zajdi“. Album je iste godine proglašen najboljim u bivšoj Jugoslaviji, a grupa Mizar je postala koncertna senzacija i odgovor na svjetski gothic rock trend koji je u to vrijeme bio aktualni glazbeni pravac. 

Svoje drugo ukazanje imali su 1991. godine kada objavljuju drugi studijski album „Svjat Dreams 1761 – 1991“ skraćeno „Svjat Dreams“. Naslovna pjesma zanimljiva je obrada hita grupe Eurythmics „Sweet Dreams“, vokalno interpretirana staroslavenskim crkvenim izričajem, uz tradicionalnu slavensku glazbenu podlogu. S albuma se izdvajaju i pjesme „1762“, obrada narodne makedonske pjesme „Dom“ te pjesma „Dumanje“. 

Tijekom 2000-ih, Mizar je imao još tri ukazanja (referenca na objave aluma): 2004. –  „Kobna ubavina”, 2007. - „Pogled kon cvetnata gradina” i 2010. - „Deteto i beloto more” u izvedbi Mizara i Harmosina - višečlanog bizantskog crkvenog zbora koji je preuzeo ulogu glavnog vokala na cijelom albumu. 

Potonje i peto ukazanje karakterizira glazba prilično drukčija od prethodnih albuma. Više je sakralna, ambijentalna i još više priklonjena makedonskom etno zvuku. 

Najnovije šesto ukazanje, najavljeno je 2020. pjesmom „Galeb“. To je bio i početak suradnje Mizara i Tihomira Jančovskog, cijenjenog makedonskog pjesnika i književnka. Jančovski potpisuje tekstove novih materijala koje je Mizar objavio tijekom 2021.: „A Day Is Coming / Доаѓа Ден”, „Luzna / Scar”, „Messengers Of The Downfall” (Glasnici na padot)” i  „1903”, pjesma o slobodi pjevana po tekstu poznatog makedonskog književnika Petre M. Andreevskog napisanom prije gotovo 50 godina. Tema slobode nažalost je vrlo aktualna, a Mizarova interpretacija izrazito moćna. 

„Izgoren od ova sonce” (Burned By This Sun) nova je pjesma objavljena početkom 2022. kojom Mizar u ozbiljna glazbena djela pretače ljudsku pojavnost na ovoj planeti, teška osjećanja s kojima se bore mnogi među nama.

Od osnutka pa sve do danas, jedina konstanta Mizara je kompozitor, gitarist i ideološki lider grupe, Gorazd Čapovski, a od ove godine Mizar će uživo nastupati u novo formiranoj, šesteročlanoj postavi. 

U ožujku 2022. u Skoplju je predstavljena monografija „Mizar - Otkrivenja 1981-2021“, glazbenog novinara Toše Filipovskog.


11.6. J.R. August

Jedan od najznačajnijih kantautora nove generacije, sjajni J.R. August 11.6. dolazi u MSU!

Višestruki dobitnik domaćih glazbenih nagrada na velikom koncertu u MSU nastupit će u punom sastavu, sa svojim bendom i zborom.

Novim pjesmama „Dealing With The Pain” i „I Forgive Her” inspiriranim vremenom u kojem živimo, J.R. August će uz već dobro znani materijal s albuma „Dangerous Waters” promovirati i svoj novi studijski album „Still Waters”.

Naš istaknuti kantautor i producent iz Zaboka, doslovce je oborio s nogu domaću i regionalnu publiku i medije s maestralnim radom „Dangerous Waters”. J.R. August je pobrao pohvale kritike i publike, a album se našao i na listama najprodavanijih izdanja. Vlasnik je Porina za album godine, najbolji album alternativne glazbe, najbolji koncertni album, najbolji video broj te novog izvođača 2020. godine, a koncert u MSU bit će prilika da pokaže zašto ga zovu vanserijskim autorom i izvođačem svjetskog kalibra.


18.6. Grše

Grše 2021. izbacuje svoj drugi po redu album „Platinum“ s kojim se etablira kao jedno od najzanimljivijih i najenergičnijih novih imena na hip-hop sceni što dokazuje rasprodanim solo koncertima i nastupima na svim većim regionalnim festivalima.

„Prvi album „Tilurium” dočekan je s primjetnim entuzijazmom pojačanim hitom „Badr Hari”, no „Platinum” u svojih 45 minuta pokazuje razinu autorske namjere i ambicije rijetko viđene u sceni sve koncentriranoj na uspjeh individualnih pjesama. U tom smislu „Platinum” me podsjeća na „My Krazy Life” debi YG-ja, još jedno ambiciozno ostvarenje koje predstavlja uvid u životni stil koji me apsolutno ne zanima. Ključna za to je jedna naizgled jednostavna, ali u praksi rijetko prisutna stvar – višeslojnost. Da je cijeli album sagrađen oko prilagodbi UK i Brooklyn Drilla domaćem terenu kao npr. u iznimno efektnoj „Gangland”, vrlo bi brzo zaglavio u monotoniji, no varijacija u instrumentalima i stilu repanja (ako već ne u tematici) uzdižu album debelo iznad prosjeka.” - Karlo Rafaneli, Music-box.hr”


25.6. Vlado Kreslin

Vlado Kreslin već je tridesetak godina najpopularniji slovenski kantautor. Nažalost, nedovoljno poznat u Hrvatskoj koliko bi to kvalitetom i emotivnošću pjesama i glasa zasluživao premda je surađivao s hrvatskim glazbenicima i glazbenicama poput Lidije Bajuk, Livija Morosina, Drage Mlinarca, Rade Šerbedžije, Šajete, Parnog valjka (koji je svojedobno obradio Kreslinovu „To ni političen song“) te s američkim i europskim kantautorima poput Chrisa Eckmana (čiji su The Walkabouts svojevremeno obradili Kreslinovu kultnu skladbu „Tista črna kitara"), Stevea Wynna, Allana Taylora, Hansa Theesinka, Mary Coughlan. Nedavno je na CMC-u bio prikazan izvrstan Kreslinov „lockwdown” koncert, a kakav je bio njegov glazbeni put možete saznati iz dokumentarnog filma „Pjevaj mi pjesmu“ („Poj mi pesem”) scenarista i redatelja Mirana Zupaniča. 

Nakon „staža“ u sastavima Horizonti tijekom 70-ih i Martin Krpan, Vlado Kreslin se početkom 90-ih etablira kao jedan od najboljih kantautora u Sloveniji, ali i šire, još otkako su rock-kantautorstvo na ove prostore uveli Drago Mlinarec i Tomaž Pengov. Često ga nazivaju i „slovenskim Dylanom“ ispred kojeg je dva puta nastupio, ali nijednom upoznao, a zbog iznimne srčanosti i energičnosti jednom se od napora doslovce srušio na pozornici.


2.7.   Sara Renar

Sara Renar je nagrađivana zagrebačka kantautorica i pripada skupini najpriznatijih glazbenih imena nove generacije u regiji. Iza sebe ima pet samostalnih diskografskih izdanja u kojima potpisuje tekst i glazbu. 

Album „Djeca“ je 2014. godine nominiran za nagradu Porin za najbolji debitantski album, dok je 2015. za EP „Jesen“ Sara nominirana u dvije kategorije (najbolja ženska vokalna izvedba, najbolji alternativni album), a Porin je osvojila u kategoriji vokalne izvedbe.

 „Tišina“ iz 2016. je za istu nagradu nominirana za album godine i najbolji alternativni album, a isti album je zaslužio nominaciju za IMPALA europski album godine. 

Posljednji live album „Gdje povlačiš crtu“ odjeknuo je u svim medijima, a prema svim kritikama je revolucionarni i svjetski materijal koji zaslužuje posebnu pažnju. 

U posljednje tri godine Sara je zabilježila oko 250 koncertnih nastupa diljem Europe i regije. Osim vlastite autorske glazbe, surađivala je na projektima kazališne skupine Montažstroj i umjetničkog kolektiva SKROZ , česta je suradnica književnih manifestacija „Goranovo proljeće“, „Tko Čita?“, „Sjećanje na Tina“ i „Doručak kod Krleže“, surađuje sa svjetski priznatim DJ imenima (Insolate, Hibrid) te radi glazbu za multimedijske projekte. Dobitnica je raznih europskih priznanja i stipendija, uključujući projekt Europske Unije za potporu mladih glazbenika „European Music Incubator“, europsku potporu za mobilnost umjetnika i-Portunus te OneBeat Balkan umjetničku rezidenciju. Kritika je odlično recenzirala sva dosadašnja izdanja i live nastupe koji su Saru stavili u sam vrh nove muzičke scene u regiji. 

Renar trenutno promovira svoj četvrti studijski album „Šuti i pjevaj“ te EP suradnje s renomiranom DJ Insolate „Hyperventilation“.


PERFORMANSI 

Nina Kamenjarin; Ivan Lušičić LIIK; Mario Matoković; Mia Štark i Yun Collective;  Zrinka Užbinec; Teatar Cirkus Punkt


FILMOVI

Još jedan dah;  Cyrano; dokumentarni program: Mizar; Vlado Kreslin; Električni orgazam 


KAZALIŠTE

Program se realizira u suradnji s Eurokazom i donosi tri vrhunske predstave kazališta Vaba Lava iz Tallinna u Estoniji,  jednog od najzanimljivijih suvremenih kazališta baltičke regije. Riječ je o vizualno atraktivnim predstavama snažnog inovativnog izričaja, koje se bave temama koje su u ovom trenutku iznimno relevantne zbog trenutne geopolitičke situacije na tom području.


Program Eurokaza – gostovanje estonskog kazališta Vaba Lava (Tallin) 

Predstave:


Error 403 (režija: Nikolai Halezin, Natalia Kalida) 

Drama Nikolaia Halezina govori o prvoj dokumentiranoj žrtvi revolucije u Bjelorusiji - Aleksandru Taraikovskom. Aleksandar je poginuo tijekom masovnog prosvjeda koji je započeo nakon lažnih predsjedničkih izbora 10. kolovoza 2020. godine. 34- godišnji Taraikovsky ubijen je u centru Minska nakon što ga je pripadnik posebne policijske jedinice, koja je poslana da rastjera prosvjednike, pogodio sačmaricom u prsa. Glavni lik predstave, međutim, nije Taraikovski, već Nikita, pripadnik specijalne jedinice Almaz, koji je ispalio smrtonosni hitac. Almaz je posebna jedinica za borbu protiv terorizma bjeloruskog Ministarstva unutarnjih poslova. Osnovano prije 15 godina, Kazalište Halezin (Bjelorusko slobodno kazalište, BFT), trenutno smješteno u Londonu iz političkih razloga, odabire svoje produkcije na temelju tri načela: socijalne pravde, zabranjenih tema i kršenja ljudskih prava. "Naš pristup usko je povezan s istraživačkim novinarstvom", stoji na njihovoj web stranici. Ben Brantley, poznati glavni kazališni kritičar The New York Timesa koji je nedavno podnio ostavku, prije nekoliko godina proglasio je BFT jednim od najvidljivijih i najcjenjenijih podzemnih kazališta u svijetu. 


I Had a Couisin (režija: Valters Silis)

Dramaturginja predstave Rasa Bugavičute - Pēce je napola Latvijka i napola Litvanka. Ovo je osobna priča o njoj i njezinom litavskom rođaku Deimantasu, s kojim je odrasla. Ona je postala spisateljica, a on jedna od vodećih osoba u kaunaškoj mafiji. 2015. godine ubila su ga dvojica estonskih ubojica. Imao je 27 godina. Priča ispričana iz Rasine perspektive Rase prati životni put njezinog rođaka i njegov uspon kroz kriminalno podzemlje. Predstava pokušava prepoznati društvene okolnosti i osobne motive pojedinca koji želi postati kralj svijeta, čak i pod cijenu života. 


Two Garages (režija: Elmars Senkovs)  

Redatelj Elmars Senkovs o predstavi: „Moj otac je imao garažu. Moj je otac popravljao perilice rublja. Moj se otac borio s reketarima. Otac je pio. Moj je otac glasno pjevao. Kad je pio. Ponekad čak i kad nije pio. Kad sam u očevom džepu našao kondom i upitao što je to, dugo je šutio, a zatim rekao da je to lijek protiv glavobolje. Otac me naučio kako udariti u lice čovjeka koji te napada. Otac se nije igrao sa mnom, ali bi me odveo me u cirkus. Volio je klaunove. Otac mi je davao novac kada mi je trebao. Odnosno, ako je imao što dati. Otac je jednom putovao u Estoniju i donio mi magnet za hladnjak. Još uvijek imam ovaj magnet. Očeva garaža bila je puna plastičnih boca i nemam pojma zašto ih je skupljao. Otac me znao škakljati. Tako je izrazio ljubav. Zatim je prestao, a umjesto toga počeo pokazivati trikove s kutijama cigareta. Otac je nestao ... a onda se vratio kad ga više nitko nije čekao. Otac je prekinuo s mojom majkom. Moj otac je također skupljao limenke piva ... ne znam zašto. Otac je uvijek pušio, čak i kod kuće. Miris cigareta i dalje me podsjeća na djetinjstvo. Otac me nije naučio voziti jer nije imao dozvolu. A možda je to i bila dobra stvar, jer je doista puno pio. Ne znam o čemu je razmišljao. Ne znam o čemu je sanjao. Nekada sam ga se sramio. Kažem da me više nije briga, ali vjerojatno i dalje brinem. Moj otac nije netko o kome biste režirali predstavu. On nije heroj, iako se borio. Sa samim sobom. S vremenom. Cijelo vrijeme. A ja? I ja imam garažu. Zove se kazalište.“ 


IZLOŽBA 

Aktualna izložba/izložbe iz ciklusa „Zbirka kao glagol“.  


GOSTUJUĆA IZLOŽBA: 

Goranka Matić: Iskustvo u gužvi (retrospektiva Novog vala u suradnji s Domom omladine Beograda) 

Novi talas u Beogradu – Paket aranžman (1981-2021) 

Na albumu „Paket aranžman“, u izdanju nekadašnjeg Jugotona (danas Croatia Records), u veljači 1981. godine prvi put zajedno su se predstavile tada najtalentiranije nove grupe u gradu: Šarlo akrobata, Idoli i Električni orgazam, svaka sa po nekoliko pjesama, od kojih su skoro sve trenutačno postale klasici. Radilo se o dotad najradikalnijem manifestu nove estetike unutar jugoslavenskog rokenrola, gde je na jednom mestu definirano šta je to „new wave“ na naš način, i šta on sve može biti. I danas impresionira stilska širina tri benda: zastupljeni su punk, reggae, ska, neo-psihodelija, camp, minimalistički eksperiment ... – nevjerojatno, ogromno bogatstvo mogućnosti, odjednom otvorenih pred našom scenom. Pjesme Šarla, Idola i Orgazma, njihov nastup i stav, bili su toliko originalni da se ovo izdanje i danas smatra prekretnicom u jugoslavenskoj popularnoj muzici, i jednom od najuticajnijih ploča u našoj rok istoriji. „Paket aranžman“ bio je, naime, prvi primjer kako se kod nas može biti autentičan i svoj u rokenrolu, ne kopirajući nikog iz sveta i izvodeći pjesme na našem jeziku. Ovaj album bio je tako predvodnik najčuvenije generacije beogradskih „novotalasnih“ bendova, ali i cijele jedne kulturne revolucije koja je početkom 1980-ih zauvijek promijenila društvena shvaćanja u tadašnjoj SFRJ, jer smo upravo zahvaljujući ovom pokretu konačno uhvatili korak sa svijetom, bar kad je u pitanju pop kultura. 

Izložba po prvi put na jednom mestu predstavlja antologijske snimke četvero uglednih fotografa, koji su tokom 1980. i 1981. izuzetno kreativno pratili razvoj ove scene: Goranke Matić, Gorana Vejvode, Brajana Branislava Rašića, te Branka Gavrića, autora omota za legendarnu kompilaciju „Paket aranžman“. Njihove fotografije nas bez suvišne nostalgije uvode u atmosferu prije i poslije snimanja ovog albuma, vraćajući nas, kroz prizore sa ulica i iz koncertnih prostora, slobodarskom beogradskom duhu onog doba i njegovim glavnim muzičkim herojima, tada hrabrim dvadesetogodišnjacima punim planova.

Dizajn izložbe: Dobrila Stevanić / Autori: Zorica Kojić i Dragan Ambrozić



Cijena ulaznica za cjelodnevni  paket programa 79 kn osIm na PUSSY RIOT 99 kn

Ulaznice se mogu nabaviti preko Eventim.hr ili na recepciji MSU

Autor koncepta  i urednik programa: mr.sc. Branko Kostelnik 

Kustosica programa performansa: Ana Škegro

Urednik filmskog programa: Zlatko Vidačković


STRAŽARNI LOPOV 2022


Nema komentara: